Alergija je pošast, u Hrvatskoj od nje boluje pola milijuna ljudi!

Alergija počinje zbog peludi, grinja ili prašine, a prenose ih vjetar i kukci

Alergija može biti opasna i neizlječiva bolest ako na vrijeme ojačate organizam. Naučite li kako joj se suprotstaviti, lakše ćete se zaštititi.

Kad se pelud ambrozije i sličnih biljaka proširi, prekasno je da učinite bilo što. Ovdje pročitajte što sve možete napraviti već danas!

Oni koji pate zbog alergije to već znaju, ali za sve druge koji bi ju tek mogli dobiti, nabrojimo najčešće simptome:

  • kihanje, hripanje, začepljenost nosa, kašalj
  • svrab očiju, usta i grla
  • bolovi u želucu, žgaravica i učestale probavne tegobe
  • nadražena koža koja svrbi, crveni ili otječe
  • ukočenost, bolovi i otjecanje zglobova

Većina ljudi udiše pelud i druge alergijske čestice bez ikakvih problema ili reakcija. No, kod onih koji su alergični, tijelo nastoji izbaciti pelud.

Zbog toga kod njih curi nos i suze oči uz kašljanje i kihanje.

Iako alergije najčešće počinju u djetinjstvu, posebice kod muškaraca, mogu se pojaviti u svakoj životnoj dobi.

Nitko ne zna zbog čega ljudi dobivaju alergije, ali dokazano je da u slučaju kad jedan roditelj pati od alergije postoji 25 posto mogućnosti da će i dijete biti alergično.

Ako oba roditelja pate od alergija, mogućnost da će ih dijete dobiti penje se na čak 75 do 80 posto.

Alergeni

Alergije se razlikuju prema vrstama tvari (alergeni) koje ih uzrokuju ili dijelovima tijela koje pogađaju.

  • Primjerice, koprivnjača ili urtikarija je izbijanje natečenih crvenih plikova na koži. Ti plikovi svrbe i mogu potrajati od nekoliko minuta do nekoliko dana.
  • Simptomi peludne groznice su svrbež očiju, nosa ili grla, ali iste simptome mogu izazvati i druge tvari nošene zrakom.
  • Ako ste alergični na čestice životinjskog porijekla, blizina mačke ili psa može izazvati kihanje, hripanje i šmrcanje.
  • Alergije na plijesan uzrokovane su sporama koje se prenose zrakom. Vanjske plijesni opasne su u toplim godišnjim dobima, ali unutrašnje plijesni rastu cijele godine na vlažnim mjestima, primjerice u podrumima i kupaonicama.
  • Ljudi alergični na hranu uglavnom su mlađi od 30 godina, a većinu čine djeca do 6 godina starosti!

Približno 90 posto alergija na hranu izazivaju bjelančevine u kravljem mlijeku, bjelanjak iz jajeta, kikiriki, pšenica ili soja.

Simptomi alergija na hranu su grčevi u želucu, proljev i mučnina.

U težim slučajevima može doći do povraćanja, otjecanja lica i jezika te začepljenja dišnih puteva, kao i vrtoglavice, znojenja i nesvjestice.

Anafilaktički šok

Vrlo je opasna alergija na antibiotike, a potom na sulfatne lijekove, barbiturate, antikonvulzive, inzulin i lokalne anestetike, te boje koje se ubrizgavaju u krvne žile radi snimanja.

Osobe koje imaju neke od ovih alergija mogu biti vrlo osjetljive na ubod kukaca: pčela, osa i stršljena.

Najteža i najopasnija od svih alergijskih reakcija je takozvani anafilaktički šok, koji počinje u roku od nekoliko minuta nakon izlaganja alergenu i brzo napreduje.

Ovakav šok najčešće izazivaju ubodi kukaca, neke vrste hrane, te injekcije određenih lijekova, a bolesnik mora hitno k liječniku.

Test na koži

Dišne i kožne alergije, te alergije na penicilin, ubode kukaca i hranu, najčešće se provjeravaju testom na koži.

Takvi testovi nisu potpuno pouzdani, zato što u slučaju davanja prevelike doze alergena može reagirati čak i osoba koja nije alergična.

Osim toga, iznimno osjetljive osobe mogu zbog testova na koži zapasti u anafilaktički šok.

Druga mogućnost kod respiratornih alergija je RAST (kratica za radioalergosorbentni test), kojim se u krvotoku mjeri količina antitijela povezanih s alergijama.

Postoje i neki lijekovi koji mogu pomoći kod alergije, ali oni se moraju uzimati pod kontrolom liječnika.

Alergije morate pokušati izliječiti ili spriječiti na vrijeme kako ne biste zbog njih oboljeli od težih bolesti.

Najbolji način liječenja alergija je izbjegavanje tvari koje ih potiču, jačanje organizma prirodnim putem i izbjegavanje mjesta i situacija u kojima se uzročnici alergije pojavljuju.

Okvir

Alergični ste? Ovo vam može pomoći:

Ne izlazite iz kuće između 5 i 10 sati ujutro, kad je najviše peluda u zraku, te ostanite kod kuće tijekom vjetrovitih dana.

Ako radite u vrtu, stavite masku na lice, te se presvucite i istuširajte kad se vratite u kuću.

Ne sušite odjeću na otvorenom da ne sakuplja pelud.

Stalno čistite vlažne površine dezinfekcijskim sredstvom da biste uništili plijesan.

Redovito uzimajte propisane lijekove, a može vam pomoći vitamin C i bioflavonoidi, koji se nalaze u bijeloj jezgri citričnog voća (limun, naranča, grejp).

Trebali biste jesti mnogo voća ili uzimati 500 miligrama vitamina C tri puta na dan.

Uzimajte preparate za podizanje imuniteta organizma, primjerice: med, matičnu mliječ i prepeličja jaja.

Kada se alergije počnu približavati, popijte dnevno tri šalice čaja od matičnjaka.

Vlažnost zraka u prostorijama u kojima se dulje zadržavaju astmatičari trebala bi biti oko 50 posto.

Iz stana treba ukloniti tapete, zavjese, tepihe i prekrivače.

Posteljinu i jastuke proizvedene od prirodnih materijala treba zamijeniti s onima koji imaju antialergijsku deklaraciju.

Najmanje jednom tjedno treba oprati posteljinu i očistiti prašinu u stanu s usisavačem koji ima dvostruki filter.

Mislite da je članak o alergijama koristan, podijelite ga s prijateljima:

 

Napišite vaše mišljenje!

pogledaj sve komentare

Vaša email adresa neće biti objavljena, i nećemo ju dijeliti sa trećim osobama. *

Pretplatite se naš newsletter