Bazga za bubrege i reumu, upalu pluća, dijabetes i neuralgije – Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Bazga za bubrege i reumu, upalu pluća, dijabetes i neuralgije

0

Bazga je jedna od najkorisnijih ljekovitih biljaka, nema kod čega ne pomaže!

Bazga u narodu slovi kao čudesno iscjeljujuća biljka, naši stari su govorili: «Kad prođeš mimo bazge, skini šešir!» Ta uzrečica pokazuje koliko se nekad cijenila ova ljekovita biljka nježnih, velikih bijeložutih cvjetova.

Od nje se radio čaj, pekmez, ocat, vino….,  s bazgom su se liječili bubrezi, prehlada, reuma, mokraćni mjehur…

Ne postoji druga biljka, osim možda kamilice, koja je toliko u uporabi u narodnoj medicini kao što je bazga.

Čak je među arheološkim ostacima iz kamenog doba u Švicarskoj te iz brončanog doba u Italiji pronađeno sjeme i grančice bazge.

To dokazuje da su ljudi već u prethistoriji koristili ljekovita svojstva ove biljke. Sambucus vulgaris ili sambucus nigra samo su dva od nekoliko latinskih naziva za bazgu.

U našem jeziku nazivi su još brojniji – zovu je apta i baz, baza ili bazag, pa onda bazgovina i bezeg, bozgovina, crna bazga, crna zova, crni bazag, črni bezeg, obzovina i zova ­zovika.

Bazga raste kao grm ili kao drvo, a visoka je između 3 i 10 metara. Kora je na donjem dijelu stabla svijetlosmeđa, a prema gore sivobijela, pomalo izbra­zdana i bradavičasto točkasta.

Drvo okružuje srž koja je plutasta, bijela i veoma lagana. Listovi stoje postrance, nepravilno su perasti, s jajolikim, dugim, zašiljenim, tamnozelenim i po rubu pilasto nazubljenim listićima.

Cvjetovi su bijeli i žućkastobijeli, sa­stavljeni u plosnati cvat. Iz cvjetova rastu isprva zelene, a potom smeđecrvene i, konačno, sjajnocrne, male i sočne bobe.

Cvjetovi bazge imaju snažan miris, koji se ublaži u suhom stanju. Okus cvje­tova je pomalo gorak. Listovi, mladi izboji, kora, a djelo­mično i korijen, mirišu neugodno.

Branje, sušenje…

U proljeće, u travnju i svibnju, sabiru se mladi izboji i mladi listovi. U vrijeme cvatnje, ali samo po sunčanom vremenu, sabiru se cvjetovi, unutarnji dio kore korijena sabire se od veljače do kraja studenoga.

Kora s grana i stabla, kojoj je sastrugan unutarnji dio, od veljače do ožujka i od listopada do studenoga. U rujnu se sabiru dobro sazrele bobe. 

Kod sabiranja cvjetova uzimaju se čitavi cvatovi te se suše na suncu ili na sjenovitu mjestu. Tako osušeni cvjetovi mogu se i oruniti na rešetu kako bi se odstranile cvjetne peteljke i dobio prvorazredno raširen cvijet.

Cvjetovi koji nisu sabrani po sunčanom i suhom vremenu ­brzo posmeđe, pa čak i pocrne, te nisu za upotrebu.

Ako se plodovi suše, i njih treba sabirati tako da se uzme čitav cvat. Nakon sušenja, najčešće na umjetnoj toplini, plodovi se orune na rešetu i pročiste od peteljaka.

Ako se sabiru plodovi bez peteljke, bobe će se međusobno zgnječiti, slijepiti i vrlo lako upljesniviti.

Kora, lišće

Bazgina kora je jako sredstvo za čišćenje organizma. Unutrašnju koru bazge trebate skinuti s mladih stabala ujesen. Sušite ga na umjerenom suncu, a noću ga unosite u kuću.

Kad je spremna za korištenje, kora je s vanjske strane svjetlosiva, mekana i plutasta, sa širokim pukotinama; iznutra je bijela i glatka.

Spravite otopinu od kile bazgine kore u litri vode. Ako želite pokrenuti probavu i pročistiti tijelo, popijte jednu čašu. Ako želite povraćati, popijte više.

Bazgina se kora koristi kao purgativ još od Hipokratova doba, a je i kao sredstvo za mokrenje i lijek protiv padavice.

Od bazginog lišća priprema se “zelena bazgova krema”, koja se maže na masnice, ozebline i rane.

Uberite lišće u lipnju i srpnju. Berite samo kad je lijepo vrijeme, ujutro, kad sunce osuši rosu. Očistite listove jedan po jedan i bacite listove koji su zamrljani ili izjedeni.

Uzmite:

  • 3 dijela svježeg lišća,
  • 4 dijela svinjske masti
  • i 2 dijela loja.

Zagrijte lišće s rastopljenim lojem i salom dok ne pusti boju. Onda procijedite kremu tako da je pritišćete kroz gazu. Pustite je da se ohladi.

Prema starim receptima, sok bazgina lišća dobar je za upaljene oči.

Još jedan drevni savjet je da se glavobolja zbog nervoze može izliječiti ako zagrijete svježe lišće između dvije vrele cigle i stavite ga na čelo.

Cvijeće

Od svježeg bazgina cvijeća pravi se bazgina vodica, koja služi za zdravu kožu. Pošto bazga cvjeta samo u lipnju, cvjetove možete sačuvati tako da im dodate 10% soli.

Cvijeće berite u punom cvatu i stavljajte na hrpu. Nakon par sati, cvjetići olabave, pa se mogu odvojiti prosijavanjem.

Trebate dobiti samo male bijele cvjetiće. Kad napravite vodicu, ona ima neugodan vonj, ali s vremenom će dobiti ugodan miris.

Evo kako se radi bazgina vodica:

  • Napunite veliku staklenku cvjetićima bazge i nabijte ih.
  • Prelijte cvjetiće s dvije litre vrele vode.
  • Kad se malo ohlade, dodajte 50 ml destiliranog alkohola.

Staklenku pokrijte presavijenom tkaninom i držite je na toplom mjestu nekoliko sati. Onda pustite da se sasvim ohladi i procijedite kroz gazu. Nalijte vodicu u boce i dobro je začepite.

Bazgina vodica služi za čišćenje lica od mrljica i tragova sunca, kao i za zdravlje kože.

Nekad je svaka žena imala bazginu vodicu kao obavezan dio toalete, kako bi joj koža bila svijetla i čista, a to vrijedi i danas. Preporučuje se nakon kupanja u moru.


Ljekovito djelovanje

  • Prehlada

Bazga pobuđuje rad znojnih žlijezda, pa se čaj od cvjetova bazge pije kod prehlada koje se mogu najbrže otkloniti jakim znojenjem.

Čaj pomaže i kod bronhitisa, kašlja, gripe, hripavca, početne upale pluća, tuberkuloze, jake hunjavice.

Ali i kod ospica, šarlaha, teškog disanja i astme, te kod svih reumatičnih oboljenja jer se znojenjem izlučuju tvari koje su izazvale bolest.

  • Bubrezi, reuma…

Kora stabla i grana, i to naročito ostrugani srednji zeleni dio kore, kao i korijen bazge, sadrže smolu koja potiče otvaranje stolice i izlučivanje mokraće, ali samo ako se uzme umjerena količina.

Treba uzeti samo jednu manju čajnu žlicu za jednu šalicu, te piti u gutljajima, ali najviše dvije male šalice dnevno, u razmacima.

Veće količine uzrokuju povra­ćanje, jak proljev, upalu želuca i crijeva, pa čak i upalu bubrega.

Ovaj čaj pomaže kod bolesti bubrega, mjehura, vodene bolesti, edema, reume mišića i zglobova, te kod tvrde stolice, začepljenja i zatvora crijeva uz povra­ćanje.

  • Upala pluća

Zrele bobe pomažu kod upale pluća i tuberkuloze, upale živaca, vodene bolesti i smetnja u optoku krvi.

Kako nije preporučljivo uzimanje svježih zrelih boba, treba ih lagano prokuhati.

  • Izlučivanje mokraće

Listovi bazge, iako znatno manje nego cvjetovi, podražajno djeluju na rad znojnih žlijezda, te pospješuju izlu­čivanje mokraće.

Zbog toga se čaj od listova bazge preporučuje kod manjka­vog izlučivanja mokraće, izazvanog poremećenim radom bubrega, kao i za izlučivanje nakupljene tekućine u tijelu.

Čaj od listova bazge pomaže kod liječenja šećerne bolesti, te čisti i po­boljšava krv.

  • Kostobolja, neuralgija

Terapija sokom od boba, koji se uzima hladan ili topao, i to samo dvaput dnevno po 30 g, znatno pospješuje ozdravljenje neuralgija, išijasa i kostobolje.

Sok od boba bazge vrlo uspješno liječi neuralgiju ličnog živca.

  • Hemeroidi

Crna bazga se odavno koristi da olakša probleme s hemoroidima. To ćete postići tako da napravite oblog od bazge.

Pomiješajte cvijeće bazge i kozje krvi, te ga prelijte vrelim mlijekom. Ostavite mješavinu da stoji oko 20 minuta. Umočite ručnik u mješavinu i stavite ga na bolno mjesto.


Oprez:

Kuhani sok od boba je pravi osvježavajući napitak. Ali nemojte jesti svježe sirove bobe, pogotovu ako su dozrele, niti svježi sok od boba, jer mogu izazvati mučninu, povraćanje i proljev.

Nakon uzimanja svježih sirovih boba može lako doći i do groznice.

Neispravno je shvaćanje pučke medicine da se sirove bobe bazge mogu u raznim receptima koristiti umjesto grožđa, a na to posebno trebaju paziti osobe osjetljiva želuca.

Bazga često raste na sunčanim šumskim krčevinama, na rubovima šuma ili u svijetlim šumama.

Susreće se i u blizini naselja, ali nemojte je brati uz ceste i naseljena mjesta jer može biti zagađena.


 Oblozi, pekmez, zatvor…

– Korijen bazge, kuhan u vinu, pomaže kod vodene bolesti. Slabunjave osobe uzimaju ga u malim količinama.

– Zdrobljeni i svježe sabrani listovi bazge, lagano prokuhani u toliko mlijeka koliko je potrebno da tučenjem nastane gusta kaša, koriste se kao oblozi za liječenje opeklina i hemoroida koji krvare.

– Svježe ubrani listovi i mladi izdanci bazge, poprženi na svinjskoj masti, dobro zgnječeni i protisnuti kroz sito, daju mast protiv bolova kod uloga.

– Od mladih sušenih izdanaka i listova pripremi se prah te se obilno izmiješa s mesnom ili mliječnom juhom. To pomaže kod zatvorenih crijeva.

– Slabašna djeca trebaju piti čaj koji se sastoji od jednakih dije­lova listova bazge i oraha. Za jednu šalicu čaja uzima se jedna čajna žlica te mješavine.

– Pekmez od bazge uklanja nervozne srčane smetnje, a uzmete li ga uvečer, olakšat će vam san. To je izvrsno sredstvo za pražnjenje crijeva, a pomaže i kod neuralgije, išijasa i krstobolje

– Mlaki čisti čaj od cvjetova bazge, ukapan u uho, liječi bolove u uhu, a topao u ustima ublažuje zubobolju.

– Cijeli cvatovi, očišćeni od ušiju, urone se u tijesto za palačinke i peku tako da plivaju u masti. Ovo je u proljeće vrlo zdravo jelo, koje među ostalim pospješuje stolicu. ­

– Steriliziran sok od boba bazge, ili bazgovo vino, pomiješano sa sokom od trnina i kuhano lagano sa šećerom, cimetom i klinčićima, daje izvrsno kuhano vino za sve vrste pre­hlade: hunjavice, kašlja, gripe i bronhitisa.

– Zrele bobe kuhane u vodi i protisnute kroz sito, kuhane s jabučnim ploškama i malo zaslađene, pospješuju stolicu i čiste krv. Mogu se jesti tople i hladne.


Što se bere u jesen – koje biljke iscjeljuju, kako i koje bolesti?

Možda će vam se svidjeti