Briga je naporna, iako radite dobru stvar! Provjerite zašto? | | Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Briga je naporna, iako radite dobru stvar! Provjerite zašto?

0

Briga ponekad može biti težak psihički i fizički napor, kažu liječnici i psiholozi. U konačnici, briga može izazvati bolesti i psihičke probleme.

Briga o starim roditeljima, bolesnicima ili djeci može vas doslovce “skršiti”, odvesti u drugu krajnost – od osobe koja pomaže drugima, vi možete zatrebati pomoć!

O tome nitko ne voli govoriti, ali probleme koje imaju dobri, brižni ljudi analiziraju i stručnjaci. Nažalost, ne kod nas, nego u razvijenim zemljama Zapada.

Tako je jedno ispitivanje pokazalo da u Velikoj Britaniji oko sedam milijuna ljudi brine o bolesnim, invalidnim i starijim članovima obitelji!

Od ukupnog stanovništa čak 18 posto žena i 14 posto muškaraca brine o svojim nemoćnim rođacima.

Ako te brojke u statističkom omjeru povežete s Hrvatskom, lako ćete izračunati da kod nas oko pola milijuna ljudi brine o svojim bolesnim bakama, roditeljima, braći…! 

Stres i depresija

U stručnim je časopisima objavljeno da dvije trećine skrbnika (to su ljudi koji brinu o drugima) doživljava stres, depresiju pa čak i druge, opasnije bolesti.

Briga o starim ili bolesnim roditeljima u prosjeku to traje oko pet godina, što je dovoljno vremena da pritisak koji trpite pogorša vaše kronične bolesti i probleme ili izazove nove.

Razgovori s tim ljudima pokazali su da nakon nekoliko godina napornog posla skrbi o bolesnima i starijima mnoge žene pate od depresija, tjeskoba i fobija.

U prosjeku, one će imati više takvih problema nego ostale žene koje ne brinu o nemoćnima.

Skrbnici nakon nekog vremena počinju osjećati jak emotivni stres, izolaciju i usamljenost, te manjak informacija iz vanjskog svijeta.

Oni najčešće nemaju podršku okoline, a trećina ih se požalila da su zbog posla izgubili prijatelje, društveni život i slobodne aktivnosti.

Nažalost, kod nas se briga o drugima ne smatra medicinskim ili psihološkim, nego sociološkim  problemom. Požalite li se nekome, obično će vam odgovoriti: “Što se tu može, to je tvoja moralna obaveza!”

Mogući bolesnici

Najgore je što tih pola milijun skrbnika provede i do 50 sati tjedno potpuno zaokupljeno bolesnikom ili nemoćnom osobom, a većina ljudi ne shvaća njihove napore, pa čak ni bolesnici o kojima brinu.

Polovica od njih nije otišla u mirovinu ili uzela neplaćeni odmor od kad se bave tim poslom, a stručnjaci kažu da su svi oni mogući psihički bolesnici.

Još je gore roditeljima djece koja imaju bolesti ili probleme zbog kojih ne mogu same funkcionirati.

Prema većini istraživanjima, obitelj brine o čak 95 posto invalidne djece jer ne postoje institucije koje bi im u tome pomogle.

A među tom djecom je većina mlađih od 18 godina.

I dok socijalno osiguranje plaća razne vrste brige o invalidnim osobama, cjelodnevnu briju o bolesnim, starim i nemoćnim osobama o kojima brine član obitelji nitko ni ne pomišlja platiti!

Roditeljski stres

U stručnoj literaturi u svijetu već se godinama proučava i pojam “roditeljskog stresa”, pojave da se roditelji ne mogu psihički nositi s odgojem djece.

Kod nas takve slučajeve nitko ne istražuje, a statistička istraživanja pokazuju da je to jedan od čestih uzroka bolesti u kasnijim godinama za koje se, navodno, ne zna fizički uzrok.

Roditeljski stres se tako opisuje kao uznemirujući osjećaj prema sebi i djetetu, a takvu uznemirenost i neugodu roditelj direktno pripisuje zahtjevima roditeljstva koji se pred njega postavljaju.

Dok se nekad mislilo da se roditeljski stres pojavljuje samo u iznimno teškim situacijama (npr. uz tešku bolest ili teškoće djeteta), danas se zna da se roditeljski stres javlja i u svakodnevnim roditeljskim situacijama, manje „ekstremnim”.


Imate slične probleme koje smo opisali u ovom tekstu? Podijelite ga s drugima koje to možda zanima:

Možda će vam se svidjeti