Četiri najteža karcinoma – kako ih otkriti, koji su simptomi, kako se liječe? – Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Četiri najteža karcinoma – kako ih otkriti, koji su simptomi, kako se liječe?

0

Četiri najteža karcinoma – maternice, debelog crijeva, pluća i grudi, bolesti su o kojima se ne govori da se ne bi izazivala sudbina!

Sve su ove bolesti opasne i najčešće neizlječive. No ako ih se na vrijeme otkrije, šanse ipak postoje!

Zbog toga ovdje objavljujemo tekst o simptomima te načinu otkrivanja i liječenja najčešćih vrsta zloćudnih bolesti.


Rak maternice

U javnosti se najčešće govori o raku grudi, pa se većina žena najviše boji te bolesti. No isto je toliko opasan i rak maternice, koji se može lako otkriti pomoću Papa testa.

Rak vrata maternice najčešći je zloćudni tumor ženskih spolnih organa, a ova se bolest može otkriti pomoću mikroskopske analize stanica pacijentice.

Postupak ima čudno ali lako pamtljivo ime: Papa test. Ova je metoda otkrivanja raka maternice dobila ime po liječniku G. Papanicolau, koji ju je počeo koristiti početkom prošlog stoljeća.

Rizična skupina

Papa test je bezopasan, pa ga liječnici preporučuju svim ženama koje spadaju u rizičnu skupinu.

Za razliku od zloćudnih bolesti koje se ne mogu na vrijeme ustanoviti, rak maternice može se ovakvom analizom otkriti u početnom stupnju ili čak i prije toga, što liječnik nikako ne može vidjeti na običnom pregledu.

Tko spada u rizičnu skupinu? Najvažnijim uzrocima rizika smatraju se rani početak spolnog života (prije 18. godine), često mijenjanje spolnih partnera, zaraza spolno prenosivim bolestima i pušenje.

Da bi se ova zloćudna bolest otkrila na vrijeme, žena treba otići ginekologu i napraviti citološku analizu nakon početka spolnog života, a najkasnije u 20. godini.

Kontrola

Zatim treba redovito odlaziti na kontrolu k liječniku kako bi se otkrili mogući uzročnici spolno prenosivih bolesti, te početak razvijanja zloćudne bolesti kad je još uvijek moguće uspješno liječenje.

Tijekom pregleda ginekolog uzima bris rodnice i vrata maternice, a to je potpuno bezbolno.

Zatim se u laboratoriju ovi uzorci analiziraju pod mikroskopom, a svi nalazi koji nisu normalni šalju se specijalistu citologu.

On potom preporučuje ginekologu da se kod nekih pacijentica ponovi pretraga, liječi upala ili naprave dodatni pregledi. Učestalost kasnijih pregleda ovisi o prvom nalazu ginekologa.

No kako su pritom mogući pogrešni nalazi, preporučuje se da žene redovito odlaze na preglede kod ginekologa, barem jednom godišnje, jer na to imaju pravo.

Ako vam ginekolog to sam ne predloži, slobodno ga upitajte je li vam uzeo uzorke za Papa test ili iskoristite svoje pravo na ovo ispitivanje za vrijeme liječenja u bilo kojem bolničkom odjelu.


Rak pluća

Rak pluća se naziva podmuklom bolešću jer je dugo prikriven, a kad bukne, ne može se izliječiti. Teško ga je otkriti na vrijeme, pa ljudi iz rizične skupine trebaju biti oprezni.

Rak pluća raste neprimjetno. U početku ova zloćudna bolest ne odaje nikakve simptome, ali se brzo širi na druge organe, a liječenje nije uspješno.

Rak pluća može se razviti u različitim dijelovima pluća, a najčešće je smješten u dišnim putovima – bronhima.

Rani stupanj bolesti, bez izraženih simptoma, može trajati godinama, pa se bolest često otkriva slučajnim pregledom pluća zbog nekih drugih simptoma, primjerice:

  • učestalog kašlja,
  • čestog iskašljavanja,
  • lošeg zadaha iz usta,
  • bolova u prsima,
  • promjena karaktera kašlja u pušača i sličnih tegoba.

Ako se uz ove simptome javlja i opća slabost, gubitak apetita, mršavljenje, povišena temperatura, promuklost, teško gutanje, bol u ramenu i trbuhu, glavobolja, vrtoglavica, oteklina na vratu i razne smetnje u ponašanju, trebalo bi svakako otići k liječniku na pregled i snimanje pluća.

Ljudi koji su izloženi ovim rizicima trebali bi posebno često kontrolirati pluća: pušenje, izloženost arsenu, azbestu, beriliju i zračenju, nedostatak vitamina A, C i E, te obiteljsko nasljeđe bolesti.

Statistika pokazuje da pušenje u 90 posto slučajeva uzrokuje rak pluća!

Kako se postavlja dijagnoza raka pluća? Ako na pregledu liječnik na temelju spomenutih simptoma posumnja u rak pluća, pacijentu će napraviti RTG–snimku pluća, potom bronhoskopiju koja se radi uz lokalnu anesteziju i bezbolna je, te analizu uzoraka pluća dobivenih bronshoskopijom.

Samo kirurški

Kad se jednom otkrije rak pluća, postoji samo jedan način liječenja: kirurški se odstrani jedan režanj ili cijelo plućno krilo, potom se bolesnik zrači, liječi citostaticima

i simptomaticima, različitim lijekovima protiv bolova i kašlja, za poboljšanje apetita i općeg psihičkog i fizičkog stanja.

Kao što vidite, prognoze za bolesnike od raka pluća su loše.

Zbog toga, ako spadate u rizičnu skupinu, odmah prestanite pušiti i izbjegavajte ostale rizike, a kad se pojave neki od spomenutih simptoma, javite se odmah liječniku i napravite sve pretrage koje smo opisali.

Nažalost, kad se otkrije rak pluća, alternativna medicina u većini slučajeva ne pomaže, ali ponekad može donekle ublažiti simptome bolesti.

Samo vrlo rana dijagnoza raka pluća osigurava najbolji izbor liječenja, kontrolu bolesti i bolju kvalitetu života.


Debelo crijevo

U debelo crijevo dospijevaju različite tvari iz hrane, od kojih su neke štetne, pa su moguća oštećenja sluznice crijeva.

Osim toga, i nasljedni faktori mogu uzrokovati tegobe, pa tako nastaju upalne i bakterijske bolesti, ali i tumori debelog crijeva, koji mogu biti dobroćudni i zloćudni.

U debelom crijevu mogu nastati polipi i karcinom.

Polipi su izrasline koje rastu iz sluznice debelog crijeva, najčešće su smješteni u završnom dijelu crijeva i mogu biti tako veliki da suze crijevnu šupljinu.

Mogu se javiti u bilo kojoj dobi, ali najčešći su iznad 60 godina, kod oba spola podjednako. Iako polipi nisu smrtonosni, iz njih može nastati karcinom debelog crijeva.

Oni nastaju zbog poremećenog rasta stanica debelog crijeva, a utjecaj nasljeđa ima veliko značenje kod razvoja bolesti.

Također, ako je hrana bogata mastima ili ako se ne uzima dovoljno voća i povrća, mogućnost nastanka karcinoma je veća jer masti iz hrane povećavaju stvaranje žučnih kiselina od kojih su neke kancerogene.

Terapija za polipe

Kod nekih bolesnika je polipe teško otkriti jer obično nemaju simptoma. Ipak, može se pojaviti blago krvarenje iz debelog crijeva, a kad su polipi veliki, mogu izazvati bolove i grčeve u trbuhu.

Polipi završnog dijela debelog crijeva mogu se napipati prstom, ali najvažniji je pregled debelog crijeva takozvanim endoskopskim uređajem.

Ako se na pregledu nađu polipi koje treba ukloniti, to se radi posebnom bezbolnom metodom koja se naziva “endoskopska polipektomija”.

Nakon uklanjanja, polipe treba pregledati. Ako pregled ne pokazuje zloćudne promjene, bolesnik se mora dalje pratiti jer se mogu pojaviti novi polipi.

Liječnici predlažu da se nakon uklanjanja polipa dvaput godišnje obavi kontrola. Ako su nalazi uredni i nema novih polipa, sljedeće preglede cijelog crijeva treba obaviti svakih 3 do 5 godina.

Ako se polip ne može ukloniti omčom jer je prevelik, ili ako se potvrde zloćudne stanice u polipu koje prodiru u njegove dublje slojeve, tada se polip i pripadajući dio crijeva moraju kirurški ukloniti.

Karcinom

Nastanak karcinoma debelog crijeva povezuje se, kao i nastanak polipa, s prehranom u kojoj je velika količina životinjskih masti i mesa.

Masti uzrokuju pojačano izlučivanje žučnih kiselina, koje se u prisutnosti crijevnih bakterija razgrađuju, a takvi produkti mogu biti karcinogeni.

Za razliku od takve prehrane, povrće i voće koje ima mnogo vlakana ne izaziva izlučivanje žučnih kiselina.

Kod takve prehrane veća je masa stolice, a pokreti crijeva su brži, zbog čega se moguće kancerogene tvari razgrađuju, njihov dodir sa sluznicom crijeva je kraći i brža je eliminacija sadržaja iz crijeva.

Također, dobra su zaštita vitamini A, C i E, te kalcij i selen.

Postoji i nasljedna (genetska) sklonost nastanka karcinoma debelog crijeva kad se pojavljuje kod manjeg broja ljudi u nekoliko generacija jedne obitelji.

To se obično događa prije 40. godine života, a najčešće u desnom dijelu debelog crijeva. No 95 posto svih karcinoma debelog crijeva ipak nastaje zbog polipa i nepravilne prehrane.

Simptomi

Karcinomi debelog crijeva rastu polako. Nakon dužeg vremena, kad su dovoljno veliki, izazivaju simptome koji ovise o mjestu nastanka karcinoma i njegovoj veličini.

Desni, početni dio debelog crijeva je širi, a njegov sadržaj tekuć, i simptomi bolesti u ovom dijelu crijeva nastaju kasnije. Kada je velik, karcinom se katkada može napipati preko trbušne stjenke.

Karcinom može krvariti, a krvarenje je obično polagano. Jedini znak bolesti može biti anemija zbog gubitka željeza krvarenjem i opća slabost.

Lijevi dio debelog crijeva je uži, sadržaj u njemu je gušći, što može biti razlog otežanog prolaza stolice kroz suženi dio crijeva.

Međutim, može se pojaviti i učestalo pražnjenje crijeva, sve do proljeva.

Zbog suženja crijeva na mjestu nastanka karcinoma i otežanog prolaza stolice mogu se pojaviti bolni grčevi, kolike, a stolica može biti pomiješana s krvlju.

Ako je karcinom smješten na izlaznom dijelu debelog crijeva, krvarenje iz debelog crijeva, koje se pojavljuje zajedno sa stolicom, najčešće je znak bolesti.

Može doći i do lažnih poriva za pražnjenjem ili osjećaja da se crijevo nije posve ispraznilo.

Ako bolesnik ima hemoroide koji krvare, uvijek treba pregledati i završni dio debelog crijeva radi sigurnosti da se ne radi i o karcinomu.

Test

Karcinom se može proširiti u okolne organe ili putem krvi na udaljena mjesta.

Širenje prema mokraćnom mjehuru može izazvati njegovu upalu, a može se proširiti i prema želucu, ako je smješten u poprečnom dijelu debelog crijeva, ili prema tankom crijevu, plućima ili jetri.

Jednostavna i jeftina metoda otkrivanja karcinoma je test na skriveno, nevidljivo krvarenje.

Ovaj test se preporučuje rizičnim skupinama, i to već nakon 40. godine. Test je jednostavan i lako se izvodi. Malu količinu stolice bolesnik stavi u tvornički pripremljeni test, a rezultat očita liječnik.

Ako liječnik posumnja na karcinom, potreban je pregled završnog dijela debelog crijeva prstom, čime se otkriva karcinom ako je nisko smješten.

Kolonoskopskim pregledom u gotovo 100 posto slučajeva otkrivaju se i male promjene na debelom crijevu.

Liječenje

Što se prije otkrije karcinom, bolesnik ima više izgleda da preživi.

Primjerice, čak 99 posto bolesnika, prema raspoloživim podacima, preživi 5 godina ako se karcinom tek proširio ispod sluznice debelog crijeva.

No u posljednjoj fazi bolesti, ako postoje metastaze, samo 14 posto bolesnika preživi 5 godina od otkrivanja bolesti.

Jedina metoda kojom se može liječiti karcinom debelog crijeva je kirurško uklanjanje zahvaćenog dijela crijeva, a rezultati su bolji ako je karcinom otkriven u ranijoj fazi.

Treba znati da se kod jedne trećine operiranih pacijenata karcinom može vratiti, pa je njima potrebna i kemoterapija, a nekim pacijentima i zračenje.

Ako operacija nije moguća, tumor se može smanjiti i uporabom lasera.

Treba upozoriti da je karcinom debelog crijeva jedna od najčešćih zloćudnih bolesti, te da u 95 posto slučajeva ovakav karcinom nastaje od polipa debelog crijeva.

Ali za razliku od ostalih sličnih smrtonosnih bolesti, karcinom debelog crijeva može se spriječiti pravovremenim pregledom i pravilnom prehranom!


Rak grudi

O raku grudi često pišemo na portalu pa ovdje objavljujemo samo simptome ove zloćudne bolesti i upozoravamo da su posebno izložene žene koje su:

  • prevelike težine,
  • one koje su imale rani početak menstrualnog ciklusa (prije 12. godine),
  • uopće nisu rodile
  • ili su prvo dijete dobile nakon 30. godine,
  • s kasnim početkom menopauze (nakon 55. godine),
  • ako su bile izložene zračenju,
  • te žene kojima je netko u obitelji imao istu bolest.

Simptomi:

  • kvržica ili veća masa u dojci primijećena kod samopregleda dojke, obično bezbolna, čvrsta ili tvrda, s nepravilnim rubovima
  • kvržica ili veća masa u pazušnoj jami
  • promjena u veličini ili obliku dojke
  • iscjedak iz bradavice, obično krvava ili bistra do žuta tekućina, može izgledati kao gnoj
  • promjena boje ili opipa kože na dojci, uvučena bradavica ili areola, naborana ili ljuskava koža, izgled narančine kore
  • crvenilo
  • pojačane i naglašene vene na površini dojke
  • kod uznapredovale bolesti moguća je pojava ranica na koži
  • promjena u izgledu ili osjećaju bradavice, povećanje ili svrbež
  • nelagodnost u dojci samo na jednoj strani
  • povećanje dojke samo na jednoj strani
  • bol u kostima
  • gubitak težine
  • natekla ruka
  • bol u dojci

Prehrana i rak

Većina liječnika, makrobiotičara i stručnjaka za prehranu slažu se da pravilan izbor hrane ne može spriječiti pojavu zloćudnih bolesti, ali svi vjeruju da hrana može smanjiti rizik od raka.

Istraživanje što ga je proveo Američki nacionalni institut za rak pokazuje da je trećina umrlih od raka imala vrlo loše prehrambene navike.

Kad se zbog toga analiziralo koja je hrana najbolja da bi se smanjio rizik od raka, pokazalo se da je prehrana koju preporučuju američki liječnici gotovo jednaka onoj koju već stoljećima preporučuje ayurveda iz Indije, te kineska i japanska tradicionalna kuhinja.

Najvažnije i najjednostavnije je pravilo da treba jesti raznovrsnu hranu jer nijedna vrsta hrane sama za sebe ne sadržava sve sastojke potrebne organizmu.

No treba se kloniti previše masti, posebno zasićenih, i kolesterola. Dijeta koja sadrži male količine masti može smanjiti opasnost od raka dojke, prostate, debelog i završnog crijeva.

Jedite hranu s dovoljno škroba i vlaknastih tvari: voće i povrće, krumpir, kruh, kukuruznu krupicu, grah i grašak.

Hrana bogata vlaknastim tvarima smanjuje opasnost od raka debelog crijeva.

Slatka hrana obično je bogata mastima i vrlo je kalorična, a ne sadržava dovoljno vitamina i minerala, pa je uzimajte umjereno.

Uzimanje alkoholnih pića može izazvati rak usta, grla, jednjaka i jetre. Osobito je visok rizik pojave tumora kod alkoholičara koji puše.

Alkohol osim toga sadrži premalo minerala i vitamina, a previše je kaloričan.

Koliko kalorija

Hrana bogata vitaminima A, C i beta–karotenom može smanjiti rizik nastanka raka. Dijeta siromašna vitaminom A može  povećati opasnost od nekih oblika raka.

Stoga jedite povrće, a pogotovo tamnozeleno, koje ima mnogo vitamina i ostalih korisnih tvari.

Glavičasto povrće je bogat izvor vlaknastih tvari, vitamina i minerala, pa može smanjiti opasnost od tumora. Zato jedite kupus, prokulicu, kelj, cvjetaču, crveni kupus, korabu, gorušicu, bijelu repu.

Nije potrebno potpuno se odreći hrane koju volimo da bismo se zaštitili od raka. Dovoljno je češće birati hranu koja smanjuje rizik, a rjeđe onu koja ga povećava.

Ne treba sve te promjene uvesti preko noći, već postupno. Primjerice, zamijenite bijeli za crni kruh.

Pročitajte deklaracije na proizvodima što ih kupujete kako biste vidjeli koliko sadržavaju masti jer od ukupne energije koju ljudsko tijelo oslobodi razgradnjom hrane, na masti ne bi smjelo otpasti više od 30 posto.

Kod žena se, primjerice, u prosječnoj prehrani oslobodi oko 1600 kalorija energije na dan.

Kako zastupljenost masnoća u proizvodnji energije ne bi smjela biti veća od 30 posto, to znači da samo 480 kalorija od spomenutih 1600 smije nastati razgradnjom masti.

Svaka kalorija više od 480 znači da u organizam unosimo previše masnoća u usporedbi s drugim vrstama hrane.

Za muškarce je količina drugačija, oni prosječno stvaraju 2400 kalorija energije na dan, od čega na masnoće smije otpasti naviše 720 kalorija.

Meso, mlijeko, vlakna …

Češće treba uzimati posno meso – na primjer: biftek, janjetinu ili nemasnu svinjetinu.

Meso sadržava tijelu prijeko potrebne bjelančevine, vitamine i minerale, osobito željezo i cink, a to su bitni sastojci svake uravnotežene dijete.

No češće treba jesti piletinu i puretinu bez kožice i masnoće. Što češće treba jesti ribu, pa i onu iz konzerve, ali bez ulja. Za međuobrok pojedite voće umjesto slastica.

Od mliječnih proizvoda jedite one s manjom količinom masti, a rjeđe prerađevine od punomasnog mlijeka.

Mliječne su prerađevine bogat izvor bjelančevina, vitamina i minerala, osobito kalcija, i zato su nam neophodne.

Najbolje je kuhati ona jela koja ne zahtijevaju mnogo ulja za pripremu. Primjerice, jako je korisno meso kuhati na pari (koja iz mesa istiskuje masnoću), umjesto da ga pržite.

Umjesto ulja i soli, začinite salatu limunom i biljnim začinima.

Vlaknaste tvari pomažu pomicanju hrane kroz crijeva i izbacivanju iz tijela, jer ih ljudski organizam probavlja tek djelomično.

Preporučuje se dnevno pojesti do 30 g vlakana, ali ne više od toga, da ne bude štetno.

Da bi se dobilo dovoljno vlakana, treba češće jesti kruh, pecivo, tjesteninu i žitarice. Hrana bi trebala sadržavati oštro brašno, bez obzira je li pšenično, kukuruzno, raženo ili zobeno.

Rjeđe treba uzimati proizvode napravljene od bijelog brašna.

Najvažnije je uzimati povrće, ali i voće: jabuke, kruške, breskve, i to s korom. Kuhani grašak i grah bogat su izvor vlaknastih tvari s vrlo malo masti.

Možda će vam se svidjeti