Čovjek u brojkama: koliko imamo kosti, mišića, crijeva, kože – Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Čovjek u brojkama: koliko imamo kosti, mišića, crijeva, kože

0

Čovjek je 65 posto vode, ima 300 kostiju, 4 kg soli, 12 metara crijeva, 10 kg kože…

Čovjek nikad ne razmišlja od čega se sve sastoji njegovo tijelo dok ono obavlja različite zadatke i funkcionira gotovo savršeno. No kad zavirimo “ispod kože”, saznati ćemo čudesne podatke!

Recimo, jeste li znali da voda čini oko 65% tjelesne težine kod odraslog čovjeka i 75% kod djeteta?

Ako čovjek teži 70 kilograma, čak 40 kilograma otpada na vodu, a ostalih 30 podijeljeno je na:

  • 18 kilograma bjelančevina,
  • 8 kilograma masnoća,
  • te 4 kilograma soli, minerala i ostalih tvari.

Ovdje pročitajte od čega se sve čovjek “sastoji”, u kojim mjerama i čemu svi njegovi “dijelovi” služe?


Kosti

Kad se rodimo, imamo 300 kostiju, a kao odrasla osoba imamo “samo” 206 kostiju. Zašto je tako?

Mnoge kosti (one koje čine lubanju i kralježnicu) spajaju se dok rastemo.

Većina ljudi ima 12 parova rebara, a kod 5% ljudi nađe se i dodatni par.

Najmanja kost u tijelu je stremen u uhu i dugačka je oko 3 milimetra.

Najveća kost zove se femur (bedrena kost), čija duljina varira od osobe do osobe, no uvijek čini otprilike jednu četvrtinu visine čovjeka.

Sve kosti u tijelu zajedno su teške oko 8 kilograma.

Lubanja je sastavljena od 28 kostiju, prsti, ručni zglobovi i ruke od 54, a stopala, gležnjevi i nožni prsti od 52 kosti.


Mišići

Oni čine veći dio ljudskog tijela. Ima ih oko 650, te sudjeluju s 40-50% u ukupnoj tjelesnoj težini čovjeka.

Sadrže 70% vode, a najveći mišić u tijelu je veliki mišić stražnjice.

Svaki od dva takva mišića težak je oko pola kilograma.

Mišićna vlakna od kojih je izgrađen mišić mogu dostići duljinu od 30 centimetara.


Krv

Prosječna količina krvi u tijelu je 5 litara.

U njoj se nalazi oko 25 tisuća milijardi crvenih krvnih zrnaca, 40 milijardi bijelih krvnih zrnaca i 1000 krvnih pločica.

Cijela količina krvi prijeđe put od srca do perifernih dijelova tijela i nazad u jednoj minuti.


Srce

To je mišić dug 13 do 15 centimetara, širok 9 do 10 centimetara i težak 250 do 300 grama.

U prosjeku se stisne 78 puta u minuti, odnosno 42 milijuna puta u jednoj godini.

Kroz srčani mišić prođe 300 litara krvi svakoga sata.

Pod naporom srce udvostručuje svoj kapacitet, a kod najvećih napora kapacitet srca može se povećati čak i do 5 puta.

Kad doživite 75 godina, možete se pohvaliti da ste imali 3 milijarde otkucaja srca.


Pluća

Jedno plućno krilo dugačko je oko 30 centimetara.

Pluća su najveći organ, premda oba plućna krila teže manje od jednog kilograma.

Kad dišemo, zrak prolazi kroz dušnik i bronhije kako bi došao do pluća brzinom od oko 2 metra u sekundi.

Unutar pluća zrak se širi u više od 800 milijuna alveola i zbog toga se njegova brzina smanjuje 100 puta.

Kisik prolazi kroz te nevjerojatno tanke zidove koji, kada bi se izravnali, mogli bi prekriti tenisko igralište.

Jednim se udisajem u pluća unosi oko pola litre zraka, a svake se minute udahne otprilike 12 puta.

Dakle, tijelo uzima 6 litara zraka u minuti ili nešto više od 3 milijuna litara godišnje.

Kroz disanje, organizam dnevno potroši oko pola litre vode.

Suh zrak izvana spaja se s vodom dok prolazi kroz vlažna pluća.

Zato je zrak koji izdišemo zasićen vodenom parom.

Sa zrakom koji dnevno udišemo, u tijelo ulazi i oko 20 milijardi čestica “smeća” i drugih stranih tvari, uzroka raznih bolesti.

Kada kašljemo, zrak juri iz pluća i dostiže brzinu od gotovo 950 kilometara na sat.


Crijeva

Kad hrana ide kroz tijelo, ona prolazi put dugačak 12 metara. Veći dio tog puta sastoji se od crijeva.

Tanko je crijevo najduži dio probavnog sustava i proteže se gotovo 7 metara u dužinu.

Debelo crijevo dugo je oko metar i pol. Kad je pun, želudac sadrži oko litru do litru i pol hrane i tekućine.

U prosjeku su potrebna 4 sata da želudac potpuno probavi hranu i pošalje je prema crijevima.

Hrana prolazi kroz tanko crijevo samo 2 sata, krećući se brzinom od 3 metra na sat.

Unutar debelog crijeva za putovanje je potrebno i do 14 sati jer probavljena hrana putuje mnogo sporije, svega 11 centimetara na sat.

Hrana kroz probavni sustav putuje ukupno oko 20 sati.

Stjenke tankog crijeva koje upijaju probavljene bjelančevine, šećere i masti iz hrane izuzetno su naborane.

Zato njihova površina iznosi oko 600 četvornih metara.

Kad bi bilo potpuno glatko, tanko bi crijevo moralo biti dugačko 4 kilometra da bi osiguralo istu snagu probave.


Jetra

Najteži organ u našem tijelu. Teška je oko 1,5 kilograma i kroz nju prolazi 1 litra krvi u minuti.

Svakog dana jetra proizvede od 0,5 do 1 litre žuči.

Ona prelazi u žučnu vrećicu i na kraju u crijevo, gdje rastvara masti kako bi se olakšalo upijanje.


Koža

Koža je omotač oko našeg tijela koji teži nešto više od 10 kilograma.

Na pet četvornih centimetara kože nalazi se oko 600 žlijezda znojnica, dvadesetak krvnih žila, oko 1000 završetaka živaca te oko 20 milijuna bakterija.

Koža je najdeblja na gornjem dijelu leđa a najtanja na očnim kapcima.

Na njoj se naviše vidi da starimo.


Mozak

U tek rođene bebe mozak teži 330 grama, na kraju prve godine života 600 grama, a kod dvadesetgodišnjaka teži prosječno 1,2-1,4 kilograma.

Sadrži više desetaka milijardi neurona. Svaki neuron u mozgu povezan je sa 100.000 drugih.

Mozak čini samo 2% ukupne tjelesna težine a dobiva 15% krvi koju pumpa srce i troši 25% energije cijelog tijela.


Oči

Svako oko ima otprilike 75 milijuna živčanih stanica.

Svaka stanica reagira na svjetlost i njene promjene; neke registriraju vodoravne linije, druge okomite i kose, neke određene boje i nijanse svjetlosti.

Ti impulsi odlaze u mozak gdje se slaže mozaik i stvara slika.

Najsavršenije televizijske kamere imaju rezoluciju od 8 tisuća točkica.

To nije ništa u usporedbi s 800 tisuća točkica, što je rezolucija mrežnice oka.


Nos

Zaustavlja i pročišćava oko 70% od 20 milijardi čestica smeća koje svakodnevno udahnemo.

Također, mijenja temperaturu dolazećeg zraka na 25 do 35 stupnjeva Celzijusa, te ujednačava vlažnost na onu između 35 i 80 posto.

Odrasla osoba prosječno godišnje preboli dvije, a dijete čak i šest prehlada.

Razlog se krije u više od 200 raznih virusa koji mogu izazvati prehladu.

Brzina zraka koji izlazi iz pluća prilikom prehlade iznosi oko 150 kilometara na sat.

Nos sadrži 20 vrsta stanica za određivanje mirisa pomoću kojih možemo razlikovati više od deset tisuća različitih mirisa.


Kosa

Žene imaju prosječno između 100 i 150 tisuća vlasi na glavi.

Kosa raste 15-20 centimetara godišnje.

Kad cijelog života ne bismo rezali kosu, narasla bi nam 10-12 metara.

Možda će vam se svidjeti