Demencija je neizlječiva bolest, isplati se otkriti ju na vrijeme!

Demencija je bolest od koje u svijetu boluje 24 milijuna ljudi. Kakvi su njeni simptomi?

Demencija je naziv za različite poremećaje koji dovode do konačne dijagnoze ove bolesti. Kod nas se u običnom govoru češće koristi izraz “senilnost”.

Alzheimerova bolesti je jedan od najčešćih oblika demencije i od nje boluje oko dvije trećine svih dementnih bolesnika na svijetu.

Nažalost, Alzheimerova bolest je neizlječiva!

Stručno rečeno, demencija je neurodegenerativna i progresivna bolesti na koju utječe gensko nasljeđe, ali i drugi faktori. Recimo starija životna dob, udarac u glavu ili emocionalnog stresa.

Istraživanja pokazuju da većina ljudi koji navrše 85 godina imaju neki oblik demencije. 

Znanstvenici kažu da je naša težnja za dugim životom nepromišljena jer bismo gotovo svi, da navršimo stotu godinu, bili dementni!

Dijagnoza bolesti

Ako sumnjate da netko od vaših bližnjih ima demenciju, dijagnozu mora postaviti liječnik – psihijatar ili neurolog.

Najvažnije je utvrditi jesu li kod bolesnika jako oštećene dvije ili više moždanih funkcija:

  • pamćenje,
  • jezično izražavanje,
  • govorne funkcije,
  • percepcija,
  • vještina prosuđivanja,
  • mogućnost zaključivanja,
  • ili druge moždane funkcije.

No dijagnoza ove bolesti nije tako jednostavna i ne može se dokazati samo na temelju nečijeg zamuckivanja i zaboravljanja kljućeva i mobitela.

Liječnik mora s bolesnikom vrlo detaljno razgovarati, treba razgovarati i s članovima obitelji i drugim bliskim osobama te provjeriti obiteljsku anamnezu.

Ovo posljednje je informacija o rođacima koju imaju ili su kroz povijest obitelji imali neki oblik demencije.

Postoje i takozvani psihometrijski testovi, ali se kod nas previše ne koriste. A sve podatke treba nadopuniti i nekim posebnim laboratorijskim pretragama.

Čemu to?

Ljudi koji nisu suptilni reći će: “Čemu sve to kad se i onako odmah vidi tko je senilan, a lijeka za to nema?”

Iako se demencija najčešće ne može liječiti, važno je da se bolest na vrijeme prepozna kako bi se obitelj bolesnika na vrijeme pripremila za ono što ju čeka.

Naime, s demencijom se može dugo živjeti, a zbog brige o takvom bolesniku može stradati i onaj tko o njemu skrbi!

Slabo pamćenja je najvažniji prvi simptom na kojeg treba obratiti pažnju, a ne prijeći preko njega kao da se radi o prehladi ili glavobolji.

Zatim kod dementnih osoba dolazi do slabljenja sposobnosti za učenje novih sadržaja i zaboravljanja naučenih stvari, ali svijest nije poremećena.

Kada je napredovala

Bolesnici na početku bolesti mogu gubiti važne stvari, recimo novac ili ključeve te zaboravljati mlijeko koje su stavili grijati.

Jednako je opasno što se ne mogu snaći u nepoznatom dijelu grada, ali i u parku udaljenom nekoliko stotina metara od kuće!

Kod uznapredovale bolesti ljudi zaboravljaju:

  • svoje zanimanje,
  • škole koje su završili,
  • datum rođenja,
  • članove obitelji i prijatelje,
  • a naposljetku i svoje ime.

U slučajevima demencije koja je jako napredovala, bolesnici potpuno izgube svijest o svojoj okolini i zahtijevaju stalnu njegu.

Osim toga lako padnu ili dožive druge nezgode, a podložni su i infektivnim bolestima koje mogu završiti smrću.

Postoje razne statistike o raširenosti demencije, no mnogi bolesnici nisu ni obuhvaćeni takvim istraživanjima jer obitelji to ne prijavljuju, a sami toga nisu svjesni.

No prihvaćeno je mišljenje da se bolest najčešće počinje razvijati nakon 65. godine, a nakon 85. godine postaje kritična.

U nekim slučajevima demencija može početi i ranije pa zato nemojte zanemariti simptome koje smo opisali ako sumnjate da se netko od vaših bližnjih čudno ponaša!

Ako mislite da je ovaj tekst informativan, podijelite ga s prijateljima.

Napišite vaše mišljenje!

pogledaj sve komentare

Vaša email adresa neće biti objavljena, i nećemo ju dijeliti sa trećim osobama. *

Pretplatite se naš newsletter