Depresija simptomi – tuga, umor, apatija, nemir i loš san – Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Depresija simptomi – tuga, umor, apatija, nemir i loš san

0

Depresija simptomi – ako imate većinu simptoma koje opisujemo, pođite liječniku

Depresija simptomi : većina simptoma depresije može se zamijeniti s pokazateljima drugih bolesti pa depresiju nije lako otkriti i potvrditi.

Jeste li se kada osjećali bezvoljno i tužno, a da niste mogli točno utvrditi razlog takva raspoloženja?

Većina nas povremeno se osjeća „depresivno“. No to valja razlikovati od depresije kao ozbiljne i složene bolesti koju treba pravilno liječiti.

Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Žene češće obolijevaju od muškaraca u odnosu 2:1.

Točan razlog takve pojave se ne zna, ali je pretpostavka da tome pridonose hormonske promjene u žena, trudnoće i porodi i predodređenost životnih uloga.

Depresija se najčešće javlja u 40-im godinama života, iako se u 50% slučajeva bolest pojavi i ranije.

Depresija je bolest, jednako kao i povišeni krvni tlak ili šećerna bolest. Bolesnici, kao i kod bilo koje druge kronične bolesti, moraju naučiti kako je prepoznati i nositi se s njom tijekom života.

Postoje učinkoviti načini za liječenje depresije i za ponovni povratak u normalan život bez patnje.

Ali ako se depresija ne liječi, ona može postati bolest koja ugrožava život! Depresija je bolest koja uzrokuje smetnje u osjećajnoj, ali i tjelesnoj sferi pojedinca. Većina ljudi tijekom života iskusi žalosno raspoloženje.

Stresni događaji poput smrti u obitelji ili financijski problemi mogu biti povod za depresiju, a ponekad se ljudi osjećaju depresivnima bez ikakva jasnog razloga.

Depresija simptomi – svaki dan

Na pravu depresiju treba posumnjati kada se osoba osjeća žalosno svakog dana u razdoblju od dva tjedna ili duže i kada je više ništa ne može razveseliti.

Depresivni bolesnici su slabo raspoloženi, tužni, bezvoljni i pojačano umorni. Depresija se također otkriva u simptomima kao što su:

  • ravnodušnost,
  • bezidejnost,
  • apatija,
  • gubitak životne radosti,
  • a u nekim slučajevima i pojačana napetost, nemir i razdražljivost.

Isto tako depresija može ometati osnovne tjelesne funkcije, te se očitovati:

  • poremećajem sna,
  • smanjenjem ili pojačanjem apetita,
  • tromošću,
  • nemirom,
  • slabošću i iscrpljenošću,
  • gubitkom koncentracije i zaboravljivošću.

Depresivno raspoloženje onemogućava bolesnike u obavljanju normalnih i svakodnevnih životnih aktivnosti.

Ljudi oboljeli od depresije mogu osjećati pretjerani sram ili krivnju i mogu se opširno baviti mišlju o smrti i umiranju, uključujući i ideje o samoubojstvu.

Depresija simptomi – ne mogu plakati

Promjena raspoloženja upozorava liječnika da razmotri dijagnozu depresije. Depresivno se raspoloženje u bolesnika razlikuje od uobičajene tuge. Ono u sebi sadrži osjećaj duboke patnje i emocionalnoga bola.

Neki depresivni bolesnici mogu biti više nervozni, napeti i tjeskobni nego žalosni.

Karakteristično je njihovo nevjerovanje u mogućnost poboljšanja, iako je većina zbog same prirode bolesti takvo poboljšanje već više puta iskusila.

Lice i mimika daju sliku bola, zdvojnosti i tjeskobe, često bez suza, no neki bolesnici plaču, uzbuđeni su i zaplašeni, stalno zapitkuju o svojoj bolesti i traže pomoć.

Vrlo često bolesnici koji se inače tuže na veliki osjećaj tuge, istodobno se tuže na nemogućnost da se isplaču ili uopće da zaplaču. U fazi oporavka, naizgled paradoksalno, oporavlja se sposobnost plakanja.

Polovica bolesnika negira depresivno raspoloženje, ti pacijenti su često dovedeni od strane obitelji ili s radnog mjesta zbog socijalnog zakazivanja.

Tipične su dnevne varijacije raspoloženja, pa se mnogi bolesnici lošije osjećaju ujutro.

Depresija simptomi – popratne bolesti

Depresija je vrlo često praćena tjeskobom, povećanom potrošnjom i zloupotrebom alkohola. Ponekad dominiraju tjelesni simptomi, što je osobito često u starijih bolesnika i u slučajevima maskiranih depresija.

Tjeskoba je ponekad tako jako izražena da je teško reći radi li se o tjeskobnom poremećaju praćenom s depresijom ili depresivnom poremećaju praćenom tjeskobom.

Za takve je slučajeve predviđena dijagnoza anksiozno-depresivnog poremećaja. Česte su promjene apetita. Obično je apetit oslabljen.

Ipak, depresija se može manifestirati i pojačanim apetitom i porastom tjelesne težine, što je karakteristično za neuobičajene vrste depresije.

Poremećaj spavanja je također čest. Gotovo 80% bolesnika tuži se na smetnje spavanja, osobito na teškoće pri usnivanju i na rano jutarnje buđenje.

Često im se događa da se uzastopno više puta bude noću i da tada ne mogu lagano zaspati. Upravo pojedinci koji se bude u ranim jutarnjim satima naginju najtežem kliničkom obliku depresije.

Depresija simptomi: svakodnevne radnje

Povremeno se depresivni bolesnici žale na kroničnu iscrpljenost. Depresivna osoba smanjenog je interesa za seksualne aktivnosti što se ponekad može manifestirati kao glavni problem.

Neodgovarajuća dijagnoza može ponekad takve osobe usmjeriti na bračnu terapiju s ciljem rješavanja seksualnih problema jer se depresivni poremećaj ne prepoznaje.

Mnogi depresivni bolesnici imaju poteškoće koncentracije ili smanjenu sposobnost mišljenja.

Mogu osjećati kako više ne uče efikasno ili zakazuju na poslu, pa čak i u svakodnevnim aktivnostima.

U ozbiljnim slučajevima depresivni bolesnici nisu u mogućnosti ni pogledati televiziju.

U dvije trećine bolesnika postoje određene smetnje pamćenja i zapamćivanja koje ponekad ostavljaju sliku tzv. depresivne pseudodemencije.

Neki se ne mogu sjetiti čak ni uobičajenih svakodnevnih radnji, npr. kod žena se javlja nesposobnost za kuhanje ili spremanje pa takvo stanje može imitirati demenciju.

Osobito to može predstavljati dijagnostički problem u starijih bolesnika.

Stoga se nikako ne bi smjelo dogoditi da se u starijih bolesnika sa takvim simptomima, a koji su uzrokovani depresijom, previdi postavljanje prave dijagnoze i tako zanemari odgovarajuće liječenje.

Depresija simptomi – krivnja, bezvrijednost

U vrlo teškim slučajevima depresije pacijenti mogu razviti psihotične simptome, kao što su halucinacije (priviđanja) ili sumanutosti.

Sumanutosti (pogrešna vjerovanja koja nemaju svoju potvrdu u stvarnosti, lažna uvjerenja, zablude koje nastaju iz pomanjkanja osjećaja za stvarnost) i halucinacije koje odgovaraju depresivnom raspoloženju nazivaju se raspoloženju sukladne.

To su one koje uključuju osjećaj:

  • krivnje,
  • grešnosti,
  • siromaštva,
  • bezvrijednosti,
  • teške tjelesne bolesti,
  • nesposobnosti.

Sumanutosti i halucinacije koje ne odgovaraju raspoloženju nazivaju se raspoloženju nesukladne. U depresivnog bolesnika nesukladne sumanutosti su one koje uključuju ideje veličine, proganjanja, prekomjernoga znanja, vrijednosti itd.

Halucinacije su u depresivnih bolesnika relativno rjeđe. Neki teško oboljeli depresivni bolesnici čuju glasove koji im govore da se ubiju.

U našoj zemlji, u većim gradovima, postoje centri kao i 24 sata otvoreni (dežurni) telefoni koji pružaju psihološku pomoć u krizi, u stanjima panike ili u trenucima beznadnosti, preplavljenosti crnim ili suicidalnim mislima.

Ovdje objavljujemo telefone za pomoć u Zagrebu:

Centar za krizna stanja i prevenciju suicida
01/2421 603, 01/2388 888 (kućni 466)

Hrabri telefon
od 9 do 18 sati radnim danom – 0800 0800

Telefon za psihološku pomoć
Psihološki centar TESA
01/ 4828 888

Plavi telefon za djecu u krizi
0800 421888

Centar protiv seksualnog nasilja nad ženama
ponedjeljkom i četvrtkom od 14 do 17 sati – 01/4551 128

Hitna služba za alkoholizam
od 0 do 24 sata – 01/3787 220, 01/3787 141, 01/3787 941

Centar za AIDS
01/4678 243

SOS telefon za žene i djecu
01/4655 222

Depresija i prehrana usko su povezani. Naučite što treba jesti?

Možda će vam se svidjeti