Disanje i dijafragma – naučite što je pogrešno i kako treba disati?

Disanje i dijafragma mogu vam pomoći da ozdravite, ako znate kako ih povezati!

Disanje i dijafragma najvažniji su elementi u procesu koji vašem organizmu, a pogotovo srcu, mogu osigurati zdravlje do duboke starosti.

Ako vas netko upita kako dišete, je li vaše disanje brzo i kratko ili polagano i duboko, kako ćete odgovoriti?

Većina odraslih ljudi će, nažalost, reći da diše brzo i kratko, a to je pogrešno!

Stoga vam ovdje opisujemo način pravilnog disanja koje ima brojne pozitivne učinke.

Trebate znati da je disanje “most” koji povezuje tijelo i mozak.

To je jedina životno važna funkcija organizma koja se može svjesno kontrolirati.

Disanje može biti sredstvo za uravnoteženje i harmoniziranje svih dru­gih sustava funkcioniranja u tijelu.

Ono služi obnavljanju svih vitalnih organa i tkiva svježim zalihama krvi i energije.

Tako, kod svjesnog reguliranja daha, mozak posta­je sposoban za izravno prilagođavanje stanja i balansiranje funkcija svih unutarnjih organa i žlijezda u tijelu.

Kakva je korist od toga? Petnaest minuta sporog, reguliranog, dubokog disanja daje:

  • neposredan poticaj krvotoku,
  • snižava krvni tlak,
  • normalizira krvotok,
  • potiče izlučivanje žlijezda,
  • po­boljšava probavne funkcije
  • i aktivira detoksikaciju i obrambeni mehanizam tijela.

Disanje također smiruje misli i emocije, te smanjuje nervozu zaustavljajući izlučivanja hormona stresa.

Zbog toga se i u jogi posvećuje tolika pažnja disanju, o čemu čitajte u ovom članku.

Disanje i dijafragma – protiv tjeskobe

Ako sumnjate u izravnu vezu između načina disanja i va­šeg emocionalnog i mentalnog stanja, to možete ispitati sami.

Sljedeći put kada budete tjeskobni, pod stresom ili ljuti, zastanite na trenutak i provjerite kako dišete.

Ot­krit ćete da, kad god se osjećate jako napeti, tjeskobni ili ljuti, vaš dah postaje vrlo kratak i plitak.

Također, zadržan je u gornjim plućima, dok dijafragma miruje.

Tada uspravno sjednite, izravnajte kralježnicu i nekoliko minuta dišite sporo, duboko.

Koristite dijafragmu za poticanje i reguliranje disanja, udišite zrak duboko, dovodite u niže dijelove pluća.

Tjeskoba i ljutnja iščezavaju bez traga, a tijelo i mozak se opuste.

Stanje tjeskobe ili ljutnje ne može potrajati ako svjesno dišete usporeno, duboko i dijafragmalno jer duboko disanje odmah isključuje «paniku» u živčanom sustavu.

Disanje i dijafragma – kontrola

Ključ u osvajanju umijeća kontroliranja disanja jest aktiviranje dijafragme kako bi služila kao pumpa za potiskivanje daha.

Ako promatrate način na koji diše životinja ili beba dok spava, primijetit ćete da se trbuh proširi na udisaj i stegne na izdisaj, dok prsa ostaju mirna.

To je zbog prirodnoga dijafragmalnog disanja, koji je način na koji su naša tijela i stvorena za disanje.

Zbog:

  • pasivnoga života s puno sjedenja,
  • slabog fizičkog stanja,
  • debljine i kroničnog stresa
  • te zamora disanja …

… odrasle osobe dišu «visoko».

To znači da dišu:

  • gornjim dijelovima svojih plu­ća,
  • pomoću ključne kosti i gornjih rebara koji usisavaju zrak u uske prostore povrh plućnih krila …

… umjesto da koriste dijafragmu za udisanje dolje prema trbuhu, kako bi napunili velike rese plućnih krila zrakom.

Takav, “visok” način disanja iznimno je neučinkovit.

Javlja se kao odgovor tjeskobi i stresu te je povezan s panikom koja se javlja u mozgu ugroženog čovjeka.

Za većinu odraslih danas to je uobičajeni način disanja.

Disanje i dijafragma – trbuh

Ispravnim dijafragmalnim disanjem ošit pri udisanju siđe u trbušnu šupljinu.

Tako proširuje donji dio plu­ćnog krila i dopuštajući uvlačenje zraka duboko u prostra­ne komore nižih plućnih resa.

Kod izdisanja trbušni zid je uvučen i dijafragma se diže uvis, gurajući zrak iz pluća jakim, stabilnim tokom.

Dijafragmalno disanje je najučinkovitiji način disanja.

Ono potiče dijafragmu na drugu vitalnu funkciju koja joj je i namijenje­na, odnosno na pomoć srcu pri pumpanju krvi kroz tijelo.

Time se uvelike rasterećuje srčani mišić te se produžuje život čitavog organizma.

Kada dijafragma siđe u trbušnu šupljinu kod udisanja, jak je unutarnji pritisak na šuplju venu.

To je glavna vena koja odvodi istrošenu krv iz trbušnih organa i dostavlja je do srca i pluća da izbaci ugljični dioksid i obnovi zalihe svje­žeg kisika u krvi.

Disanje i dijafragma – pomoć srcu

Silazni ošitni tlak radi kao tlačna pumpa za odvođenje istrošene krvi iz unutarnjih organa kroz šu­plju venu do prsiju.

Ovo uštedi srcu golemu količinu energi­je i uspješno transformira dijafragmu u «drugo srce» za po­moć pri cirkulaciji.

Nadalje, mozak se ispire s oko dvije tisuće litara krvi dnevno, a cerebralna kora sa­država oko tisuću metara mikrokapilara po gramu.

To pokazuje koliko je važno održati cirkulaciju krvi kroz mozak i koliko je to težak posao za srce, posao koji je još teži kad se radi protiv sile gravitacije.

Duboko trbušno disanje uvelike rasterećuje srce i prebacuje dio posla na dijafragmu, koja sa svakim dahom pomaže pumpati krv do mozga.

Kako dijafragma silazi dolje u trbušnu šupljinu, povećava unutarnji trbušni pritisak.

Tako stimulira terapeutsku masažu svih unutarnjih organa i žlijezda, posebno bu­brega, nadbubrežne žlijezde i jetra, koji su smješteni iz­ravno ispod dijafragme.

Ako je uzrok teškom disanju neka bolest, pročitajte recepte o ljekovitom bilju koji to mogu ublažiti.

Pravilno disanje

Duboko dijafragmalno disanje se obavlja u ove četiri različite faze:

  • Udisanje:

Opustite dijafragmu i neka se postupno širi prema dolje u trbušnu šupljinu dok udišete stabilan pritok zraka kroz raširene nosnice i šaljete ga u niže dijelove pluća.

Kada se niži dijelovi pluća napunu, proširiti će se rebra i klju­čna kost te dopustiti da zrak uđe i ispuni uske gornje dijelo­ve pluća.

Zatim blago pritisnuti cijeli ‘mjehurić’ uvučenog zraka dolje u dijafragmu, što uzrokuje ispupčenje trbušnog zida.

  • Zadržavanje:

Zadržite dah od 3 do 10 sekundi, ali ne duže, i zatim ga ispustite.

  • Izdisanje:

Uvucite trbušne zidove i neka se dijafragma po­digne gore u prsa tiskajući dah iz pluća s dugim, uspore­nim, stabilnim protokom zraka, kroz nos ili usta, ovisno o vježbi.

  • Stanka:

Trebate nakratko zastati nakon što je ispuštanje završeno i dopustiti trbušnom zidu i dijafragmi opuštanje i povratak na svoje mjesto, prije početka sljedećeg udisanja.

Faza zadržavanja daje najjače terapeutske koristi u četiri stupnja dijafragmalnog disanja.

Zadržavanje dulje od 10 sekundi ne bi se trebalo isprobati bez prethodnog vježbanja s osposobljenim učiteljem.

Disanje i dijafragma – ljekovito djelovanje

  • duboko disanje uz kratko zadržavanje daha odmah umi­ruje živčani sustav i brzo spušta krvni tlak jer usporava kucanje srca.
  • aktiviranjem staničnog disanja potiču se stanice na ispu­štanje toksina i proizvodnju energije.
  • zadržavanje daha po­većava djelomični tlak kisika u krvi prema kapilarnim stijenkama, čime povećava razmjenu plina između krvotoka i stanica.
  • zadržavanje disanja također signa­lizira želucu lučenje pepsina i drugih probavnih enzima i stimulira peristaltiku crijevnog sustava.
  • zadržavanje raspršuje zadržanu energiju iz organa.

Pročitajte i tekstove o vježbama disanja s kojima možete brzo i snažno povećati energiju.

Koristiti će vam i vježbe disanja za smirenje i opuštanje te za veći kapacitet pluća.

Podijelite tekst o disanju prijateljima:

Napišite vaše mišljenje!

pogledaj sve komentare

Vaša email adresa neće biti objavljena, i nećemo ju dijeliti sa trećim osobama. *

Pretplatite se naš newsletter