Fobije – simptomi i liječenje: bilje, aromaterapija, vitamini i minerali – Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Fobije – simptomi i liječenje: bilje, aromaterapija, vitamini i minerali

0

Fobije mnogim ljudima uništavaju život, a pogotovo ženama. To je stanje kad strah stvara poremećaje u ponašanju i onemogućava normalan život.

Saznali ste da imate neku fobiju ili mislite da ju imate? Što napraviti?

Osim liječničkih uputa, kojih se pacijent mora pridržavati, postoji i niz alternativnih postupaka i metoda koje mogu pomoći.

Da biste lakše shvatili o čemu se radi, pročitajte ovaj primjer …


Ne izlazi iz kuće

“Imam 24 godine i studentica sam psihologije u Zagrebu. Od sedamnaeste godine imam panični poremećaj koji liječnici nisu odmah prepoznali.

Uzroci su u mojim traumatičnim iskustvima iz rata, koji sam provela u Osijeku. Sada uzimam lijekove, ali poboljšanja nema.

Najveći problem mi ne predstavljaju napadi panike nego agorafobija koja se javila naknadno.

Doslovno me je onesposobila, iz kuće izlazim samo u pratnji roditelja, ne smijem sama ostati doma, a o putovanjima nema ni govora.

Stidim se same sebe mada znam da ne bih trebala. Liječnici kažu da je ovo stanje izlječivo ali da je potrebno mnogo vremena.

Tvrde da će to jednostavno nestati – naravno, uz moj trud koji, moram priznati, ne ulažem zbog straha. Ima li nade za mene?”

Ova kratka ispovijest je tipičan primjer osobe obuzete fobijama, bezrazložnim strahom od nekih bezazlenih situacija i vlastitih unutrašnjih stanja.

Osobe koje doživljavaju takav “fobijski strah” svjesne su njegove nestvarnosti i nelogičnosti, ali ne shvaćaju zašto ga osjećaju.

Drhtavica, nesvjestica…

Jedan od čestih oblika fobije je strah od zatvorenih prostora, odnosno klaustrofobija. Može se pokazati u blagim oblicima kao što je izbjegavanje dizala.

U težim slučajevima klaustrofobije, ulazak u dizalo svaki put izaziva znojenje, drhtavicu, a još u težima paničnu reakciju ili nesvjesticu.

Dakle, o fobiji se govori onda kad strah stvara poremećaje u ponašanju i onemogućava obavljanje uobičajenih životnih funkcija.

Dva su osnovna pristupa u tumačenju fobija, takozvani bihevioristički i psihoanalitički.

Prvi objašnjava fobije procesima učenja i liječi ih bihevioralnom terapijom, odnosno odučavanjem od pogrešno naučenog.

Psihoanaliza smatra fobije oblikom neuroze i u terapiji nastoji otkriti nesvjesne mehanizme njihova razvoja.

Karakter i obrana

U okviru psihoanalitičkih objašnjenja fobije govori se o  “fobičkom karakteru” i “fobičkoj obrani”.

Prvi termin se odnosi na ličnost koja brižljivo izbjegava sve situacije koje mogu stvoriti fobiju.

Na primjer, osoba koja se plaši otvorenog prostora (što se zove agorafobija) nastojat će voditi život koji je štiti od izlaženja na otvoreno – dakle, većinom će boraviti u stanu.

Kao jedna vrsta fobičkog karaktera javlja se i “kontrafobički karakter”, u okviru kojeg ličnost razvija obrasce ponašanja koji služe kao izazov fobijama.

Ako se osoba plaši visine, ona namjerno bira visoke katove, planinari, putuje često avionom, što joj daje osjećaj pobjede nad strahom.

“Fobička obrana” se odnosi na postupke kojima se izbjegavaju situacije koje izazivaju fobije.

Statistika kaže da se fobija nešto češće javlja kod žena, te da najveći broj osoba razvija simptome između 20. i 30. godine života.

Fobična reakcija je automatska, sveopća. Osoba je ne može kontrolirati i praktički je sva obuzeta umišljenom prijetnjom od opasnosti.

I bogate i siromašne

“Srce mi lupa tako jako da imam osjećaj kao da će puknuti ili iskočiti iz grudi. Grlo mi se tako stisnulo da jedva dišem. Čini mi se da ću se ugušiti.

Ruke mi se preznojavaju. Mislim da ću se onesvijestiti, pa se moram pridržavati za zid ili namještaj da ne padnem.

Čini mi se da ću umrijeti od straha. Da mi je pobjeći, ali ne znam kuda bih.”

Ovo su riječi osobe koja pati od fobije. To je stvarni opis onoga što ona osjeća kad se sretne s objektom ili situacijom koje se plaši.

A to mogu biti sasvim obične situacije i objekti:

  • vožnja avionom,
  • susret s golubom,
  • izlazak na večeru u neki restoran,
  • ispit …

Fobija je psihološka i tjelesna reakcija straha na objekte ili situacije koji su drugima gotovo bezopasni.

To je čest oblik tjeskoba koje zahvaćaju ljude svih dobi, svih društvenih staleža, i bogate i siromašne, na svim geografskim širinama.

Vrlo često otežava svakodnevno funkcioniranje u obitelji, na poslu, u društvenom životu, a u krajnjim slučajevima može dovesti do potpune nesposobnosti.


Liječenje

Dugotrajna praćenja pacijenata pokazuju kako su oni nakon uspješnog liječenja slobodni od simptoma godinama, ako ne i cijeli život.

Od iznimne je važnosti započeti čim prije s liječenjem kako bi se spriječile komplikacije fobičnih poremećaja i kako se ne bi oblikovao fobični ili kontrafobični stil života.

Prema mišljenju mnogih psihijatara najbolje rezultate daje terapija promjenom ponašanja, u kojoj se pacijent sučeljava s objektima i situacijama koji ga plaše.

U načelu pacijent ostaje u fobičnoj situaciji dok ne dođe do značajnog smanjenja reakcije straha. Obično to traje oko dva sata po terapijskoj seansi.

Antidepresivi i anksiolitici pod strogom i stručnom kontrolom liječnika specijalista mogu znatno smanjiti stupanj tjeskobe i paničnog straha, omogućujući tako fobičnim osobama da se lakše sučele sa situacijama kojih se plaše i da prevladaju svoj strah.

Kada pacijent zna točnu dijagnozu, ima ispravnu predodžbu o nastanku svojih problema i uvjerenje u mogućnost uspješnog liječenja, povećavaju se njegova suradnja i ustrajnost u liječenju, a time i vjerojatnost uspješnog izlječenja.


Vrste fobija

U stručnoj se literaturi sreće preko stotinu naziva različitih fobija, koje odgovaraju različitim životnim situacijama.

Najčešće su sljedeće:

  • Agorafobija (strah od otvorenog prostora),
  • aktrofobija (strah od visina i visokih mjesta),
  • aglofobija (strah od bola),
  • astrafobija (strah od grmljavine i munja),
  • glasofobija (strah od govora),
  • zoofobija (strah od životinja),
  • klaustrofobija (strah od zatvorenih i skučenih prostora),
  •  mizofobija (strah od prljavštine i zaraze),
  • nekrofobija (strah od bolesti uopće),
  • pekatofobija (strah od grijeha),
  • sitofobija (strah od jela, jedenja),
  • tanatofobija (strah od smrti),
  • tafofobija (strah da se ne bude živ sahranjen),
  •  toksofobija (strah od trovanja),
  • fotofobija (strah od svjetlosti),
  • hemofobija (strah od krvi) i fobofobija (strah od straha).

Agorafobija

Jedna od fobija koja se sve češće javlja i kod nas jest “agorafobija” – strah od otvorenog prostora.

Očituje se kao snažan strah ne samo od otvorenih i javnih mjesta, već i od društva mnoštva ljudi iz kojih se ne može brzo ukloniti na sigurno mjesto (obično je to dom).

Stoga je ovaj poremećaj često povezan sa strahom od napuštanja doma, odlaska u trgovinu, odlaska na javna mjesta, od putovanja i sličnih odlazaka.

Termin agoraphobia dolazi iz starogrčkog jezika, a prethodno je označavao samo strah od “placa” ili tržnice.

Danas ova riječ ima mnogo šire značenje, ona uključuje i strah od udaljavanja iz kuće, od obitelji, prijatelja, od svih situacija u kojima ovakve osobe mogu doživjeti napadaj panike, a pomoć im izgleda nedostupnom.


Homeopatija

Kada je u pitanju kronična tjeskoba, homeopatija ima niz prirodnih i neškodljivih lijekova. Ovo su neki od njih:

  • Aconitum napellus (jedić) smiruje vaš bezrazložni strah od smrti ukoliko ste umišljeni bolesnik, a naročito ako ste bolesni.
  • Ambra grisea (ambra) je prikladna ako se uzbuđujete oko svega i svačega, ukoliko vas paralizira stidljivost i ako se stalno bojite da ćete pasti u nesvijest.
  • Arsenicum album (arsen oksid) pomaže ako patite od stalne tjeskobe koja se pojačava noću, jer se bojite mraka, smrti i samoće.
  • Gelsemium (žuti jasmin) pomaže ako živite samotnim životom i patite od neobjašnjivih strahova, ako ste uznemireni zbog života, smrti i budućnosti i plašite se susreta s ljudima i zaprekama do te mjere da se tresete ili dobijete proljev.
  • Kalium carbonicum (kalijev karbonat) je pogodan za pretjerano osjetljive osobe koje sve dramatiziraju i lako ih obeshrabruje i najmanje razočaranje ili prepreka, za ljude koji skaču na najmanji zvuk i koji jako nervozno reagiraju na najmanji fizički dodir.
  • Phosphorus (fosfor) može biti od pomoći ljudima koji stalno mijenjaju raspoloženje od uzbuđenja do depresije, ili onima koji pate od ekstremne tjeskobe kojoj je uzrok nerazuman strah od najmanjeg problema.

Aromaterapija

Aromaterapija pomaže protiv potištenosti, tjeskoba i strahova. Koristi eterična ulja, zapaljive i alkoholne tvari, cvjetne ekstrakte, korijenje, koru i lišće.

Zatim smole, koje se dovode do isparavanja, udišu ili upijaju kroz kožu putem masaža, toplih kupka ili vlažnih obloga, toplih ili hladnih.

Proučavanja provedene u jednoj njujorškoj bolnici pokazale su priličnu učinkovitost arome vanilije u liječenju klaustrofobije.

Šest najnovijih kliničkih studija zaključuje da aromaterapija, u kombinaciji s masažama, djeluje kao blag lijek protiv tjeskobe.


Hrana

Za neke je namirnice dokazano da djeluju antidepresivno. Tako je primjerice zob izvrsno sredstvo za jačanje živčanog sustava.

  • Dobro je za doručak jesti zobenu kašu ili pahuljice.
  • Čokolada je sigurno najpoznatija u toj skupini namirnica.

Harvardski su znanstvenici otkrili da se u njoj nalazi određeni sastojak koji može nadomjestiti manjak jednog od takozvanih “neurotransmitera” koji nedostaju kod depresije.

Naravno, treba je redovno uzimati, ali u malim količinama.

Nedavno se ustvrdilo da i glavonošci (sipe, lignje) pomažu u borbi protiv depresije.

Naime, neki homeopati su ispitivali djelovanje njihova crnila i otkrili da ono nije samo ukusan začin, nego i moćan antidepresiv.


Biljni lijekovi

  • Gospina trava

Ovo tradicionalno sredstvo za ublažavanje bolova, smanjenje grčeva i liječenje ozljeda posljednjih se godina počelo mnogo koristiti u slučajevima lakše do srednje teške depresije i kod tjeskobe.

Gospina trava djeluje tako što pojačava aktivnost prirodnih moždanih antidepresiva, serotonina i noradrenalina, ali na vrlo blag način, tako da ne izaziva gotovo nikakve neželjene nuspojave.

  • Bosiljak

Eterično ulje bosiljka (5 do 10 kapi) koristi se u kupkama protiv depresije, psihičke iscrpljenosti i melankolije, kao i kod povećanih mentalnih napora.

Možete uzimati 3 ml tinkture tri puta dnevno ili začiniti salatu svježim listovima bosiljka.

  • Lavanda

Ovaj prirodni antidepresiv jača živčani sustav i pomaže kod bolesti mozga i živaca, umiruje i krijepi organizam.

Kad ste napeti i potišteni, ukapajte nekoliko kapi lavandinog ulja u kupku ili ga inhalirajte, a možete se poslužiti i svjetiljkom za eterična ulja.


Vitamini i minerali

  • Vitamin C

Odlično djeluje protiv psihičke iscrpljenosti i osjećaja tuge. Glavni izvori : kivi, agrumi (naranča, limun, mandarin).

Minimalna dnevna doza : 80 mg na dan (1 kivi ili 2 naranče na dan)

  • Vitamini skupine B

Njihov nedostatak može uzrokovati depresivna stanja. Tiamin (B1) potiče mentalnu aktivnost i normalan rad živčanog sustava.

Piridoksin (B6) pomaže u prevenciji brojnih živčanih poremećaja i održanju psihičke ravnoteže.

Kobalamin (B12) povećava energiju te poboljšava koncentraciju i pamćenje.

Glavni izvori svih ovih vitamina su pivski kvasac, mekinje, pšenične klice, mlijeko, dinja, kupus, melasa (šećerni sirup), jaja, većina povrća, riba i jetrica.

  • Magnezij i cink

To su najvažniji minerali za borbu protiv depresije.

Glavni izvori: čokolada, zobene pahuljice, pšenične klice, integralne žitarice, plodovi mora, suhe smokve i orasi.

Ipak, uzima li se u tabletama, kura ne bi trebala trajati duže od tri tjedna.

  • Kalcij

Neophodan za duhovnu ravnotežu. Njegov nedostatak izaziva umor i razdražljivost.

Glavni izvori : mlijeko, jogurt, sir, sojino mlijeko, sipa, lignje, kamenice. Minimalna dnevna doza : 900 mg.

  • Željezo

Nedovoljna količina željeza potiče malodušnost, loše raspoloženje i depresiju.

Dnevna doza: 10 ml za muškarce, 18 ml za žene.

Glavni izvori: svježe zeleno povrće, mahunarke (leća, grašak, bob, mahune), suho voće i crna čokolada.

  • Aminokiseline triptofan i fenilalanin

Nužne su za proizvodnju serotonina, noradrenalina i dopamina, neurotransmitera koji potiču fizičku i psihičku aktivnost te djeluju kao prirodni antidepresivi.

Glavni izvori: svježi mekani sir, mlijeko, riba, banane, datulje, bademi, kikiriki, sjemenke sezama i bundeva.

Možda će vam se svidjeti