Fosfor i cink – za što su važni, gdje ih ima, koliko je potrebno? | | Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Fosfor i cink – za što su važni, gdje ih ima, koliko je potrebno?

0

Fosfor i cink su potrebni organizmu, ali samo u određenim količinama jer inače mogu naštetiti.

Mnogi ljudi uzimaju minerale i vitamine napamet, bez stručna savjeta pa mogu napraviti više štete nego koristi.

Da vam se to ne dogodi s manje poznatim, ali jako važnim fosforom i cinkom, pročitajte ovaj tekst:

Fosfor (P)

Oko 70 posto hrane koja sadrži fosfor resorbira se u crijevima. Taj se postotak povećava kod smanjenog unosa ili povećane potrebe i bude, uz prisutnost D vitamina, još povećan.

Unos fosfora može biti spriječen zbog nekih sastojaka iz žitarica, aluminija, inosita (u prvom redu iz voća, jetrica, bubrega), željeza i kalcija.

Fosfor je važan za:

  • izgradnju kostiju i zuba,
  • za regulaciju acidobazne ravnoteže krvi,
  • funkcije bubrega,
  • mijenu tvari (metabolizam),
  • izgradnju stanične membrane,
  • aktivnost mozga i živaca,
  • izgradnju nasljednih informacija u staničnoj jezgri,
  • zgrušavanje krvi,
  • iskorištavanje vitamina.
  • proizvodnju energije  i njen prijenos u tkivima

(naime, bez fosfora ne može se energija dobivena izgaranjem tvari prenijeti u mišiće)

 Znaci nedostatka: omekšavanje kostiju.

Simpromi predoziranja: stimulacija paratiroidnih žlijezda i pojačana proizvodnja hormona, zbog čega dolazi do oslobađanja kalcija iz kostura.

Nesrazmjer u odnosu Ca (kalcij)/P u prehrani, može rezultirati osteoporozom. Prijem Ca i apsorbcija Mg može se ugroziti ili čak spriječiti.

Dnevne potrebe zdravog odraslog čovjeka: 1,2 do 1,4 gr.

Izvor: Ima ga u kukuruzu, orasima, mahunarkama, jajima, siru, jogurtu, kvasu, žitaricama, ribama i mesu od peradi.

Primjedba: povećan unos bjelančevina može prouzročiti visoke vrijednosti fosfora. Smanjite konzumiranje mesa i pomozite želucu i crijevima.


Cink (Zn)

Ako se prehrambeni proizvodi koji sadrže kiseline pohranjuju u posudama obloženim cinkom, može nakon njihove upotrebe doći do otrovanja cinkom.

Otrovni teški metali, kao kadmijum, olovo, živa ili kositar sprečavaju unos cinka, jednako kao i produkti žitarica s visokim sadržajem phytina.

Cink je važan za:

  • zacjeljivanje rana,
  • rast,
  • razne enzimske funkcije (jer je sastavni dio oko 60 enzima),
  • normalan spolni razvoj,
  • metabolizam ugljikohidrata i bjelančevina,
  • proizvodnju inzulina,
  • i za potporu obrambenom sustavu.

Cink jača imuni sustav, poboljšava izmjenu tvari, sastavni je dio hormona insulina, regulira acidobaznu ravnotežu organizma.

Simpromi manjka: Pojačani simpromi stresa pri istovremenom manjku Zn u prehrani, gubitak apetita, poremećaji u izmjeni tvari, gubitak osjeta okusa i mirisa, sklonost infekcijama, ispadanje kose, smetnje rasta i perutanje kože.

Deficit je čest kod alergija, oboljenja prostate, menstruacijskih tegoba i kožnih oboljenja, bijelih mrlji na noktima.

Simpromi viška: smetnje želuca i crijeva, slabokrvnost, smetnje u koordinaciji mišića.

Dnevne potrebe odraslih: 15 mg

Najbolji izvori: u pivskom kvasu, jetri, špinatu, soji, žumanjku i punozrnatom kruhu, ribi, mesu, mlijeku, žitaricama.

Primjedba: visoke vrijednosti cinka se dovode u vezu s poremećajima metabolizma bjelančevina.

Obratite pažnju na pojave deficita! Visoke vrijednosti cinka mogu također biti uzrokovane dugotrajnom terapijom cinkom ili upotrebom šampona koji sadrži cink.

Možda će vam se svidjeti