Fotografsko pamćenje ne postoji – pa kako onda dobro pamtiti?

Fotografsko pamćenje svi priželjkujemo, ali znate li kako se može uvježbati?

Fotografsko pamćenje je pojam koji stručnjaci negiraju, zato ovdje pročitajte tko i kako može pamtiti gomile informacija koje nam se čine nedostižnima.

Neki ljudi mogu zapamtiti stotine imena u pet minuta ili naučiti napamet redoslijed karata u trideset špilova!

Obično to nazivamo fotografskim pamćenjem, ali što se zapravo krije iza te sposobnosti?

I vi to možete, samo trebate znati kako…

Tko od nas nije duboko uzdahnuo u očaju kad je u školi morao učiti popise životinjskih vrsta ili nepravilnih glagola ili francuskih pisaca?

Kako ćete naučiti napamet podatke koji vam ništa ne znače?

Sigurno ste još dublje uzdahnuli ako ste čuli da postoje ljudi koji pamte sve što su ikad pročitali ili vidjeli.

No među nama postoje ljudi koji se sjećaju gotovo svih podataka s kojima se susreću. Nazivamo ih ljudima s fotografskim pamćenjem.

Godine 1970. psiholozi su na Harvardu “otkrili” profesoricu po imenu Elizabeth.

Gledajući samo desnim okom, Elisabeth je nekoliko minuta promatrala sliku s 10.000 točaka.

Sljedeći dan, gledajući samo lijevim okom, promatrala je drugu, različitu sliku s 10.000 točaka.

Zatim je u glavi spojila prvu i drugu sliku, te je rekla psiholozima kakvu sliku one daju zajedno.

Navodno je mogla pamtiti sliku od MILIJUN točaka tijekom četiri sata.

Fotografsko pamćenje – tajna šahista

Što je fotografsko pamćenje?

Službeno, to je ovakva “kobasica” od definicije:

“Sposobnost da se zadrži točna i detaljna vizualna slika neke složene scene ili prikaza, ili da se vidi slika koja je točna kopija izvornog osjetilnog iskustva.”

Manje pametno rečeno, to su ljudi koji se mogu odmah sjetiti svake riječi iz knjige koju su jučer pročitali.

Oni vide svaku stranicu u svojoj glavi kao da gledaju dijapozitiv.

To se pamćenje zove “eidetsko pamćenje”.

Sad ćemo vas odmah razočarati.

Znanstvenici koji se bave tim problemom uglavnom se slažu da eidetsko pamćenje ne postoji!

Oni svakodnevno istražuju tajne mozga pa doaze do nevjerojatnih otkrića o čemu više pročitajte ovdje.

Istina je da ljudi u određenim okolnostima pokazuju izuzetno pamćenje.

Na primjer, profesionalni šahisti mogu igrati šah protiv nekoliko protivnika istodobno i pritom imati vezane oči, dakle istovremeno u glavi imaju sliku mnogo šahovskih ploča.

Također postoje ljudi koji pamte goleme nizove slučajnih brojeva.

Takav je Dominic O’Brien, koji je dobio mjesto u “Guinnessovoj knjizi rekorda” jer je naučio napamet sve karte u 35 promiješanih špilova za 55,62 sekunda!

Fotografsko pamćenje – kako je to moguće?

Koliko god to izgledalo impresivno, znanstvenici tvrde da je u svim tim slučajevima u pitanju neki “trik”.

Točnije, svi ti ljudi imaju posebne metode za organiziranje informacija, a ne nekakvu čudesnu memoriju.

Testirani su mnogi pojedinci s izvanrednim pamćenjem i pokazalo se da nemaju eidetsko pamćenje.

Na primjer, psiholog Degroot je napravio pokus sa šahistima.

Trebali su kratko vrijeme gledati određenu šahovsku poziciju, a onda sami složiti tu poziciju.

Kad su slagali pozicije iz stvarnih partija šaha, pokazivali su genijalno pamćenje.

Međutim, kad su trebali složiti pozicije koje se nikad ne bi dogodile u igri, jer su figure bile složene posve slučajno, profesionalni šahisti nisu slagali ništa bolje od početnika.

To pokazuje da uspješno slaganje logičnih šahovskih pozicija nije imalo veze s fotografskim pamćenjem!

Profesionalni su šahisti znali vrlo dobro organizirati informacije, a time ih mnogo lakše i zapamtiti, na temelju svog prethodnog znanja o šahu.

Fotografsko pamćenje – djeca i pamćenje

Ali neke se sposobnosti ne mogu tako objasniti. U jednoj osnovnoj školi napravljen je ovakav pokus: djeci su pokazali detaljnu sliku koja je stajala na platnu.

Nakon trideset sekunda maknuli su sliku i pitali djecu da je opišu.

Neka djeca su gledala prazno platno – doista gledala, tj. prelazila pogledom preko njega kao da je nešto na njemu – i opisivala sliku koje više nije bilo.

Govorila su u sadašnjem vremenu: “Vidim ovo… vidim ono…”, kao da još uvijek vide sliku pred sobom.

Statistika je pokazala da između 2% i 15% djece u osnovnoj školi ima tu sposobnost.

Kod neke djece je ta pojava trajala i po nekoliko minuta.

Djeca su opisivala sliku vrlo precizno i detaljno, ali su mogla namjerno izbrisati sliku u svojoj glavi tako što bi trepnula ili skrenula pogled.

Ako ih djeca ne bi namjerno izbrisala, te “eidetske slike” nestajale su polako, kao u običnom zaboravu.

Neki tvrde da se svi ljudi rađaju sa sposobnošću eidetskog pamćenja, ali da tijekom odrastanja počinjemo koristiti to pamćenje za riječi i brojke, a ne više za slike.

Tako bi se mogla objasniti činjenica da mnogo više djece nego odraslih ima tu sposobnost.

Naime, otprilike tek jedan od tisuću odraslih ljudi može pamtiti slike na taj način.

Drugim riječima, svi smo već u djetinjstvu “prerasli” fotografsko pamćenje.

O tome postoji i šala koja kaže: svi mi imamo fotografsko pamćenje, ali više nemamo filma!

Kako zapamtiti

Fotografsko pamćenje – jedna strategija

Sigurno vam se barem jednom u životu dogodilo da ste zaboravili kako se zove čovjek kojeg ste upoznali, pa vam je kasnije bilo neugodno opet ga pitati za ime.

Ponekad je za to kriv umor i dekoncentriranost o ćemo više saznajte u ovom članku.

Kako bismo vam pomogli, objasnit ćemo vam strategiju koju koristi već spomenuti O’Brien, koji je jedanput tako upamtio imena stotinu ljudi u restoranu.

Ta se strategija zasniva na činjenici da svi mi bolje pamtimo slike nego riječi.

Morat ćete zapamtiti sliku vezanu uz čovjeka kojeg upoznajete.

Recimo da ste upoznali nekog čovjeka i on vam kaže da se zove Stjepan Kovač.

Evo kako ćete zapamtiti njegovo ime:

1) Odmah se upitajte: na koga me podsjeća njegovo lice?

Morate uz njega vezati jednu osobu koju već znate: prijatelja, rođaka, glumca, pjevača…

Ako je sličnost mala, nije važno. Među tisućama ljudi koje znate, sigurno ćete naći nekoga.

Recimo da vas podsjeća na Gorana Ivaniševića.

Sad zamislite neko mjesto koje je vezano uz Ivaniševića.

To je očigledno teniski teren. Idemo dalje.

2) Rekli smo da se čovjek preziva “Kovač”.

Zamislite Mišu Kovača kako pjeva nasred teniskog terena.

3) Sad ime.

Zove se “Stjepan”.

Pokraj Miše Kovača zamislite Stjepana Radića kako se nadvikuje s njim i pokušava održati politički govor.

I stvar je gotova!

Idući put kad vidite tog čovjeka, opet će vas podsjetiti na Gorana Ivaniševića.

Nakon toga ćete se odmah sjetiti one smiješne scene gdje na teniskom terenu pjeva Mišo Kovač i govori Stjepan Radić, i znat ćete njegovo ime: Stjepan Kovač.

Šokantno

Slike moraju biti što šokantnije, da ih lakše zapamtite. Evo još tri primjera:

  • Žena se zove Ivana Stipetić.

Podsjeća vas na Mona Lisu.

Zamišljate kako u muzeju Louvre ispred Mona Lise sjedi general Stipetić, a u krilu mu je Ivana Banfić.

  • Muškarac se zove Vlado Marić.

Podsjeća vas na glumca Garyja Coopera.

Zamišljate ulicu iz filma “Točno u podne”, gdje nasred ulice stoji nogometaš Marić i puca na gol koji brani Vlado Gotovac.

  • Žena se zove Marija Polovečki.

Podsjeća vas na novinarku Ivanu Petrović.

Zamišljate kako za vrijeme jednog njenog tv priloga kraj nje stoji kip Djevice Marije, a oko njega leže svinjske polovice.

Ovo vam može u početku izgledati komplicirano i čudno, ali to je samo pitanje prakse.

Nakon nekog vremena, kad izvježbate maštu i naviknete se na ovu strategiju, pamtit ćete sve ljude koje upoznate.

Ljekovito bilje za pamćenje

Ako želite osnažiti pamćenje, pročitajte i ovaj članak o ljekovitom bilju koje bistri um.

A ove biljke vam mogu pomoći da poboljšate pamćenje i rad mozga:

  • Ginkgo biloba – ekstrakt (24% ginkgo flavonglikozida: 80 mg triput dnevno).

Ginkgo je najpoznatija biljka za bolje pamćenje, a djeluje tako da vam krv bolje teče prema mozgu.

Osim toga, ginkgo je jak antioksidans, što znači da može usporiti gubitak pamćenja zbog normalnog starenja ili bolesti koje uništavaju mozak, kao što je Alzheimerova bolest.

Mnoga istraživanja su pokazala da ginkgo pomaže pacijentima s Alzheimerom da pojačaju funkcije mozga kao što je razmišljanje i koncentracija.

  • Ginseng.

Istraživanja su pokazala da ginseng može popraviti pamćenje i učenje.

Preporujučuje se 3-9 grama korejskog ginsenga na dan.

Pošto ginseng može povisiti krvni tlak, ljudi s visokim tlakom ili srčanim bolestima trebaju pitati liječnika smiju li koristiti ovu biljku.

  • Gotu kola (Centella asiatica: 70 mg dvaput dnevno).

Ova biljka stvara bolje pamćenje jer jača cirkulaciju krvi u mozgu i pomaže krvnim žilama da budu jake i zdrave.

Jeste li razmišljali o tome da mobitel utječe na pamćenje. Kako zračenje mobitela djeluje na mozak, pročitajte ovdje.

Podijelite ovaj tekst prijateljima da i oni nauče lakše pamtiti:

Napišite vaše mišljenje!

pogledaj sve komentare

Vaša email adresa neće biti objavljena, i nećemo ju dijeliti sa trećim osobama. *

Pretplatite se naš newsletter