GMO je genetski modificirana hrana. Je li uvijek loša ili nije?

GMO je kratica od koje se laicima diže kosa na glavi! Što kažu znanstvenici?

GMO većini ljudi predstavlja nepoznanicu. Neki se stručnjaci za nju zalažu, drugi ju osporavaju. Gdje je istina?

 

Danas se o genetski uzgojenoj hrani govori emotivno zbog toga što se o njezinoj proizvodnji u javnosti zna vrlo malo.

Ovdje su odgovori na neka pitanja koja se često postavljaju i na koja se obično pogrešno odgovara.

Saznajte što se sve danas događa s hranom koju jedemo?

  • .Je li genetska hrana ispitana i potpuno sigurna za čovjeka?

– Nitko ne može reći je li genetska hrana sigurna za zdravlje čovjeka jer je nitko nikada nije na taj način ispitao.

Primjerice, novi lijekovi ne mogu se prodavati nigdje u svijetu prije nego što se ispita kako djeluju na čovjeka.

Takva ispitivanja moraju se napraviti pod strogim nadzorom u bolnicama, a traju i desetak godina. Nazivaju se “kliničkim ispitivanjima”.

Genetsku hranu nikada nitko nije ispitivao na takav način.

Ne postoje dobrovoljci koji bi pristali desetak godina jesti samo genetski proizvedenu hranu da bi se vidjelo je li ona štetna ili nije.

Također, genetska hrana počela se u većim količinama proizvoditi tek prije nekoliko desetaka godina.

Dakle, nije prošlo niti dovoljno vremena da bi se pokazale sve njezine posljedice prema načelima koja vrijede za kliničko ispitivanje lijekova.

  • Postoje li znanstveni dokazi da genetska hrana nije opasna?

– Dosad u znanstvenoj literaturi nije objavljeno niti jedno istraživanje obavljeno u kliničkim uvjetima kojim bi se moglo dokazati da genetski uzgojena hrana nije opasna za čovjeka.

  • Jesu li genetski uzgojene biljke isto što i hibridne biljke?

– Nisu. Primjerice, kod hibridnog kukuruza se prirodno ukrštaju dvije biljke iste vrste ali različitih osobina.

Recimo kukuruz otporan na mraz i kukuruz koji daje veći prinos.

Kod genetskog uzgoja, iz neke životinje, kukca, bakterije ili potpuno drugačije vrste biljaka vadi se jedan gen i na umjetan način ubrizgava u kukuruz.

To je slično miješanju boja.

Primjerice, ako pomiješate nekoliko nijansa iste vrste boje, recimo crvene, opet ćete nakon miješanja dobiti crvenu boju.

No ako pomiješate različite vrste boja, recimo žutu i plavu, dobit ćete zelenu!

  • Je li dosad netko stradao od genetski uzgojene hrane?

– Nekoliko beba umrlo je prije nekoliko godina u Izraelu nakon što su ih hranili dječjom hranom napravljenom od GMO soje.

  • Zar u genetski uzgojenoj hrani nisu samo dobri geni?

– Ne postoje «dobri» i «loši» geni. Osim toga, geni ne djeluju pojedinačno.

Nijedan znanstvenik danas ne može reći što se događa ili će se dogoditi u stanici kukuruza ili oslića ako u nju ubacimo gen leptira ili jaglaca?

Jer nitko ne zna kako će se taj gen ponašati u novoj sredini u kombinaciji s ostalim genima.

Nitko ne zna što će takvi pomiješani geni izazvati u ljudskom organizmu danas ili za deset godina, ali to mogu biti alergije, rak, sljepoća, neuroza, bronhitis…

  • Postoji usporedba da se geni miješaju u genetski uzgojenoj hrani jednako kao i u ljudskom želucu kad jede različitu hranu.

– Branitelji genetski uzgojene hrane ovim primjerom žele dokazati da se različiti geni mogu pomiješati i u ljudskom želucu, a ne samo u umjetno uzgojenoj biljci.

Ovo djeluje uvjerljivo, ali nije istinito.

Naime, geni iz različite hrane koju jedemo ne miješaju se u našem želucu da bi se iz njih razvila nova biljka, nego uvijek završavaju u kanalizaciji, koju nitko ne koristi kao hranu.

  • Ali prehrambeni proizvodi koji sadrže genetski uzgojene namirnice nose odgovarajuće oznake. To znači da imam slobodu izbora?

– U većini zemalja GMO proizvodi moraju nositi takve oznake ako sadrže više od jedan posto genetski uzgojenih namirnica.

Ali nitko u svijetu više ne zna odakle dolaze sastojci raznih namirnica.

Primjerice, većina soje i kukuruza danas je genetski uzgojena.

Perađuje se i prodaje pod drugačijim nazivom kao nadomjestak u:

  • salamama i drugim mesnim prerađevinama,
  • sirevima i mliječnim namazima,
  • sladoledima,
  • brzoj hrani,
  • paštetama, umacima, kremama,
  • čokoladama, keksima, tjestenini
  • i tisućama drugih proizvoda.

Čovjek ne može birati jer se gotovo u svim proizvodima već nalaze tragovi genetske hrane.

I na kraju, pitanje na koje proizvođači genetski uzgojene hrane nisu nikada odgovorili:

ako takva hrana nije opasna za zdravlje, zbog čega na prehrambenim proizvodima mora pisati da su od nje napravljeni?

Čemu upozoravati na nešto što nije štetno?

Jeste li ikad vidjeli da na nekom proizvodu piše primjerice ovo: “Upozorenje: ovaj je proizvod napravljen od čiste izvorske vode”?

GMO i u vama budi nelagodu? Ako to misle i vaši prijatelji, podijelite članak:

 

Napišite vaše mišljenje!

pogledaj sve komentare

Vaša email adresa neće biti objavljena, i nećemo ju dijeliti sa trećim osobama. *

Pretplatite se naš newsletter