Horoskopski znakovi – tajna njihova imena je u staroj Grčkoj! | | Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Horoskopski znakovi – tajna njihova imena je u staroj Grčkoj!

0

Horoskopski znakovi dobili su imena prema događajima iz grčke mitologije.

Da biste shvatili potpuno značenje vašeg horoskopskog znaka, ovdje pročitajte kako je on dobio ime prema događajima iz mitova stare Grčke.

Početak teksta s prvih 6 znakova pročitajte u ovom članku na portalu “Alter Plus”:


Vaga

Sedmi znak u zodijačkom krugu je Vaga. U svim tradicijama vaga se nalazi u rukama bogova Pravde i Posljednjeg Suda.

U starom Egiptu Oziris mjeri duše umrlih, kao i sveti Arhanđeo duše kršćana, ili anđeo Rasni duše Perzijanaca. Vaga je, ustvari, grčki pojam.

U Grčkoj je Vaga najčešće simbol Temide, boginje Pravde, no katkada i simbol Hermesa, boga koji mrtve uvodi u Pakao.

Temida, kći Neba i Zemlje, bila je veoma privržena Zeusu. Održavala je red, nastojeći uspostaviti vladavinu uzvišenog razuma i mjere, karakterističnih za buduće nasljednike Vage koji štite pravedne, a kažnjavaju zle.

Prema legendi, vrhovni bog Zeus imao je s boginjom Pravde i sveopćeg poretka, Temidom, tri kćeri: Eunomiju, Irenu i Diku.

Zadaća Dike, čije ime znači Pravedna, bila je da sa simbolima svoje majke (terazijama i svezanim očima) obilazi čitavu zemlju i nadgleda sprovođenje zakona.

O postupcima ljudi morala je redovito obavještavati Zeusa koji bi potom određivao kazne.

Kasnije, Zeus je na nebo postavio Vagu – simbole Temide i njezine kćeri Dike – kako bi je svi ljudi vidjeli i stalno vodili brigu o redu i pravdi.

Inače, Vagom vlada Venera, kao i Bikom. Ali, ova jesenja nije tako egzaltirana, senzualna, žestoka, čak vatrena kao ona svibanjska, proljetna, “bikovska”.

To nije više boginja zadovoljstava i čulnih, ovozemaljskih uživanja boginje, već je to graciozna i svježa, mladenačka Afrodita, čija je moć nad ljudima, bogovima i životinjama neizmjerna.

Afrodita je idealna forma i bit svih oblika…

Škorpion

Osmi u zodijačkom krugu je Škorpion. Grčko-latinska tradicija nudi nam jednu od najreprezentativnijih legendi, mit o Orionu kojega je napao i ujeo jedan ogromni i otrovni škorpion kojega je poslala Artemida.

Okolnosti nastanka ovog mita su same po sebi neobične i slikovite. Priča se da je Jupiter, zajedno s Merkurom i Neptunom, jednog dana zatražio utočište u domu seljaka po imenu Hirieus.

Ovaj udovac nije imao djece, a prije smrti svoje žene zakleo se da se neće više ženiti. Dirnut i počašćen posjetom božanskih gostiju, on im pokloni jedino june koje je imao.

Oduševljeni, bogovi ga upitaše što bi najviše želio, a on im reče da bi neizmjerno volio imati jedno dijete, ali bez ljubavi sa ženom. I tako, nakon devet mjeseci juneća koža pretvori se u dijete.

Hirieus ga usvoji i nazva Orion. S vremenom Orion izraste u lijepog mladića. Bio je atletski tip, ali ne odveć bistar: emocije su mu bile krajnje nerazvijene, preoštre i krute.

Jednom, dok je bio u lovu, Orion iznenada susretne lijepu boginju Artemidu (koja je i sama bila lovac).

Poželi je za ljubavnicu, misleći da će je lako osvojiti. Ali boginja mu se ne preda tako lako.

Bježeći pred Orionom, razljućena i uvrijeđena njegovom brutalnošću, Artemida stiže do jedne livade gdje, kako bi se zauvijek zaštitila i odbacila Oriona, iskoristi jednu malu i neobičnu životinjicu s otrovnim žalcem.

Nju posla na Oriona kojega životinjica ujede i on izdahnu.

Ali Artemida ubrzo požali zbog Orionove smrti, pa zamoli Jupitera da ga smjesti na nebu, gdje bi nastavio s lovom pod blijedim zrakama Dijane (odnosno Artemide), boginje lova.

I tako Orion postade najsjajnija zvijezda, tj. sazviježđe Škorpiona…

Strijelac

Deveti znak u zodijačkom krugu je Strijelac. On predstavlja najpoznatijeg kentaura – Hirona, koji je bio pola čovjek – pola konj. Hiron je bio sin boga Krona, Zeusova oca i boginje Filire.

Bio je najmudriji među kentaurima, simbol sveg ljudskog znanja i vrstan lovac.

Smatra se da su njegovi učenici bili najpoznatiji heroji stare Grčke: Odisej, Tezej, Kastor, Polideuk, Nestor…

Jednoga dana Heraklo je, progoneći kentaure zbog neke uvrede, naišao i na Hirona iza kojega su se ovi u strahu sklonili.

Nehotice ga pogodi u nogu otrovnom strijelom čiji je vrh umočio u Hidrinu krv, pa kako ovaj, budući da je bio besmrtan, nije mogao umrijeti, nastavio je živjeti u strašnim mukama.

Tražeći lijek za prijatelja, Heraklo naiđe na okovana Prometeja, titana koji je stvorio prve ljude na Zemlji, kome je orao kljucao jetru.

Pošto ni Prometej kao besmrtnik nije mogao umrijeti, uvjet da bude oslobođen s kavkaske stijene bio je da mu se pronađe odgovarajuća zamjena.

Zato Heraklo smisli odličan plan: otrovnom strijelom ubije orla i oslobodi Prometeja, a na njegovo mjesto se dobrovoljno postavi Hiron koji je ubuduće trebao ispaštati za ljudske grijehe.

Prometeju, pak, Heraklo iskova prsten u koji stavi kamenčić od stijene za koju je bio okovan i stavi mu ga na prstenjak desne ruke.

Tako je Prometej, zahvaljujući Heraklovoj domišljatosti, i dalje bio “okovan”, ali više nije bio u ropskom položaju i mogao je ponovo da pomaže ljudima.

Na Hirona se ubrzo sažalio Zeus i uznio ga na nebo, postavivši ga kao simbol najboljeg strijelca i vrsnog lovca.

Jarac

Deseti, posljednji znak u kalendarskoj godini je Jarac.

U godišnjem ciklusu Jarac predstavlja najdužu noć, a najkraći dan i, dok Rak obilježava sredinu godine i trijumf svjetlosti, Jarac simbolizira polovicu godine koja ulazi u duboku tamu i mrak, ponoć Božića, gdje najslabije Sunce ide prema unutrašnjoj svjetlosti.

Jarac, prema grčkoj mitologiji, predstavlja kozu Amalteju. Ona je svojim mlijekom othranila Zeusa dok je bio dojenče, te ju je on, kada se domogao vrhovne vlasti, u znak zahvalnosti postavio na nebo.

A dogodilo se to ovako: prije nego što je stvorio svijet, bog Uran je znao za proročanstvo da će ga rođeni sin zbaciti s vlasti i zato je svako svoje novorođeno dijete bacao u mračni ponor Tartar.

Ali, Gea, Uranova žena, odluči zaustaviti njegovu surovost, te pomogne najmlađem sinu, Kronu, da porazi oca a braću oslobodi iz Tartara.

Nakon što je preuzeo vlast, Kron se oženi svojom sestrom Reom i s njom dobije kćeri Hestiju, Demetru i Heru i sinove Hada i Posejdona.

Ali, kako je i za njega vrijedilo proročanstvo da će ga sa vlasti zbaciti sin, on ih je sve redom gutao!
Osjetivši da je ponovno u drugom stanju, Rea odluči to prikriti od opakog Krona.

U tajnosti otputova na Krit i rodivši sina – Zeusa, sakrije ga u jednu pećinu povjerivši ga na čuvanje kozi Amalteji. Kronu, pak, dade da proguta kamen umotan u pelene.

Amalteja je imala jedan rog iz kojega su tekli nektar i ambrozija te se iz tog roga hranio i mali Zeus.

Kada je dovoljno odrastao i ojačao, Zeus je otišao na Olimp i pobijedivši oca Krona natjerao ga je da povrati svu njegovu braću i sestre.

S njima je podijelio vlast, zadržavši najviši položaj za sebe. Oženio se sestrom Herom, s kojom je bio u stalnom sukobu zbog mnogobrojnih ljubavnica.

S jednom od ljubavnica imao je i sina Dardana koji je bio daleki predak trojanskog kralja Prijama. A propasti Troje umnogome je pridonijela baš ljubomorna Hera.

Vodenjak

Jedanaesti po redu znak u zodijaku je Vodenjak. Za razliku od Saturna i Jarca koji označavaju sudbonosnost inkarnacije snage, Uran i Vodenjak donose nadu i oslobođenje od materijalnih okova.

Saturn je Vrijeme, dok Uran nema trajanja, već je trenutačan, transcendentalan; tu se radi o razdvajanju, uništenju i ponovnom oživljavanju dugo zatvorene, paralizirane svijesti.

Legende kažu kako su u davna vremena ljudi živjeli mirno i bez većih problema. Ali kako je vrijeme prolazilo, zlo je sve više ulazilo među ljude.

Počeli su međusobno ratovati, varati jedni druge i ubijati. I tako Zeusu dopru do ušiju glasovi o nevaljalštini ljudi te on siđe na Zemlju kako bi se i sam uvjerio u te priče.

Obukavši se u odijelo prosjaka, dođe do dvora kralja Likaona i zatraži konak. Ovaj ga prvo odbije, a kad mu rekoše da je to sam Zeus, Likaon mu se odluči i narugati.

Naredi da se ubije i skuha jedan rob i posluži Zeusu za jelo. Zeus, naravno, shvati što mu Likaon nudi i, razbijesnivši se, pretvori ga u vukodlaka.

Potom se vrati na Olimp i pusti na Zemlju strašan pljusak koji sve živo potopi.

Spasio se samo Prometejev sin Deukalion sa ženom Pirom. Brodom doplove do brda Parnasa i tu, ispred razvaljena žrtvenika boginje Temide počeše moliti Zeusa da obnovi ljudski rod.

On im usliši molbu i tako ljudi ponovno nastaniše naš planet.

Ova je legenda kasnije poslužila kao podloga za priču o pravednom Noi i potopu koji je snašao Zemlju.

Ribe

Posljednje sazviježđe u zodijaku su Ribe. Jedna od legendi koja nosi obilježje ovog znaka i njegove psihologije je priča o Derseti.

Skromnog porijekla, lijepa djevojka Derseto jednoga dana osjeti da će postati majka i uplaši se. Nije se umjela prilagoditi toj situaciji, normalnoj svim smrtnicima.

Toliko ju bješe stid da odluči pobjeći od same sebe, pa skoči u more. U tom trenu bog Neptun pretvori polovicu njezina tijela u ribu.

Može se, kao i obično u mitovima sa zasluženom kaznom, pomisliti da ovaj mit odgovara jednoj nepriznatoj želji koja bijaše u duši ovog bića. I ona bi ostvarila svoj tajni san: da ne bude ni žena ni riba.

Grčke legende o nastanku ovog sazviježđa kazuju i sljedeću priču: Svakog jutra s pojavom boga Heliosa, tj. boga Sunca, iz morskih dubina dopliva pedeset Nereida, kćeri morskog kralja Nereja.

Jedna od njih, Galateja, ugledala je jednog dana ljepotana Akida i između njih se istog trena rodila ljubav.

Medjutim, u Galateju se zaljubio i jednooki kiklop Polifem, sin boga mora Posejdona. Kad ga je Galateja odbila, Polifem se razljuti i posla na njih krdo konja.

Od njihova topota zemlja se strašno zatresla, a more uzburkalo toliko da su se podizali valovi visoki kao najviše planine.

Prestravljeni, Galateja i Akid se bace u more i, pretvorivši se u ribe, u njegovim dubinama potraže zaštitu.

Kako se ne bi izgubili, povezali su se dugom, plavom vrpcom. Vidjevši njihovu neizmjernu ljubav, bogovi se sažale i uzdignu ih na nebo te od njih postade sazviježđe Riba.

Možda će vam se svidjeti