Imunitet se može zaštititi prehranom – evo što ga jača! – Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Imunitet se može zaštititi prehranom – evo što ga jača!

0

Imunitet se može ojačati pravilnom prehranom pa ovdje pročitajte neke znanstvene činjenice koje to potvrđuju.

Određene hranjive tvari igraju važniju ulogu u jačanju imunološkoga sustava od drugih.

Ovdje opisujemo neke takve tvari koji će vam sačuvati imunološki sus­tav u dobroj formi i ojačati ga kada će se morati boriti protiv bolesti.

Beta-karoten, koji spada u spojeve zvane karotenoidi te koji namirnicama kao što su mrkva, batat, breskva i papaja daje narančastu boju, je članom ove skupine najvažnijih hranjivih tvari.

Svi karotenoidi sadrže ono što se naziva provitamin A, koji organizam pret­vara u aktivan oblik vitamina A.

Likopen, koji rajčicama daje crvenu boju, karotenoid je o kojemu se naširoko raspravlja zbog njegove uloge u sprečavanju srčanih bolesti.

Bakar u krvotoku

Karotenoidi su snažni antioksidansi te, stoga, pojačavaju rad imunološkoga sustava. Srećom, postoji prava lepeza voća bogata ovim vrijednim hranjivim tvarima.

Dva sastojka spomenutog zdravog napitka zvanog smoothie, mogu biti sezamove sjemenke i suncokretove koštice, osobito bogate bakrom.

Bakar je nužna sastavnica mnogih enzima pa igra ulogu u mnogim fiziološkim procesima.

Najveći dio bakra u krvotoku nalazi se u određenom spoju; riječ je o enzimu koji olakšava oksidaciju min­erala, uključujući i željezo.

Mnogi recepti za smoothieje sadržavaju jogurt, djelomično zbog toga što jogurt sadržava cistein. Cistein je aminokiselina koja štiti stanice od oštećenja slobodnim radikalima.

On također razlaže bjelančevine koje se nalaze u sluzi koja se nakuplja u plućima pa time uvelike pomažu dišnome sustavu.

Flavonoidi obuhvaćaju više od šest tisuća raznih tvari koje se nalaze u biljkama i koje im daju boju.

Većina flavonoida u organizmu funkcionira kao antioksidans i regulira upalu, prirodan odgovor organizma na opasnost, tako da se imunološki sustav pretjer­ano ne stimulira.

Ravnoteža

Konačna dobrobit od flavonoida za imunološki sustav jest to što oni djeluju kao antibiotici, i to tako da prekidaju napre­dovanje djelovanja određenih virusa ili bakterija (ovo antivirusno djelovanje pokazalo se učinkovitim, primjerice kod virusa herpesa simplexa.)

Prva crta obrane organizma jest koža, a baš su tu važni spojevi zvani folati. Folat je vitamin iz skupine B, najpriznatiji zbog svoje važnosti u trud­noći jer sprečava poremećaj u razvoju ploda.

Važnost mu je, međutim, daleko opsežnija. Pomaže pri stvaranju i održavanju novih stanica kože, a potreban je i za stvaranje DNK i RNK, staničnih izgradbenih blokova.

Organizam aminokiselinu zvanu glutamin stvara iz jedne druge aminokiseline – glutamične kiseline ili glutamata.

Osim čuvanja zdravlja crijevnoga sustava, glutamin pomaže u održavanju kiselo-lužnate ravnoteže u organizmu.

Održavanje potrebne razine željeza bitno je jer taj mineral služi kao jezgra molekule hemoglobina, sastavnice crvene krvne stanice kojim se prenosi kisik.

Dinja i kikiriki

Uloga u imunološkom sustavu općenita mu je, ali dobre zalihe željeza iz hrane pomažu da razine željeza u krvi postanu optimalnima.

Lipoična kiselina vitalna je za organizam jer pomaže u pretvaranju glukoze (šećera u krvi) u energiju za potrebe organizma.

Lipoična kiselina jedini je antioksidans koji može deaktivirati slo­bodne radikale i u vodenim i u masnim medijima.

Kao antioksidans, lipoična kiselina sprečava oštećenja živaca uzrokovana kisikom, a pokazalo se i kako pojačava djelovanja ostalih antioksidansa, prim­jerice vitamina C i E.

Član karotenoidne skupine hranjivih tvari, likopen se najčešće povezuje s crvenom bojom rajčica, iako ga ima i u ra­zličitim namirnicama – od dinje do kikirikija.

Za razliku od više svojih karotenoidnih srodnika, likopen se ne pretvara u vitamin A pa mu korist po zdravlje proizlazi iz snažnih antioksidacijskih djelovanja.

Smatra se također kako likopen ima ulogu u sprečavanju srčanih bolesti time što sprečava oštećenja slobodnim radikalima, nastala djelovan­jem određene vrste kolesterola.

Prije nego što se kolesterol može nataložiti u plakovima koji otvrdnjuju i suzuju arterije, mora se oksidirati slobod­nim radikalima.

Izgradnja stanice

Svojim snažnim antioksidacijskim djelovanjem likopen može spriječiti oksidaciju LDL kolesterola.

Poput svih minerala, ni magnezij organizam ne može sam proizvesti pa ga mora biti obilno u hrani.

Mnoge kemijske reakcije u organizmu zahtijevaju i prisutnost enzima. To su posebne bje­lančevine koje pomažu pri započinjanju kemijskih reakcija.

Magnezij je potreban za funkcioniranje više od tri stotine raznih enzima u organizmu.

Sudjeluje i u metabolizmu ugljikohidrata – otpušta energiju kada nam je potrebna – i u sintezi bjelančevina jer bjelančevine izgrađuju stanice.

Mangan je istovremeno važan za organizam i potencijalno otrovan (uzme li se u dovoljno velikim količinama).

Igra središnju ulogu u više fizioloških procesa kao sastavni dio pojedinih enzima i kao poticatelj drugih.

Mangan je dio glavnoga antioksidacijskog enzima u mitohondrijima (proizvođačima energije u stanici).

A, budući da mitohondriji troše više od devedeset posto kisika što troši stanica, osobito su osjetljivi na oksidacijski stres.

Igrač obrane

Nedavna saznanja kako bi omega-3 masne kiseline mogle biti važna obrana protiv svega i svačega, od bolesti srca i krvnih žila do depresije i reumatoidnoga artritisa, uzdigla je masne ribe poput lososa na vrh čovjekova popisa važnih namirnica.

Budući da te višestruko nezasićene masne kiseline (koje se nalaze u orašastim plodovima i u sjemenkama lana) pomažu u sprečavanju bolesti, valja ih smatrati vitalnima za zdrav imunološki sustav.

Stanice u organizmu omotane su u membranu koja se sastoji prije svega od masnih kiselina, a hranjive tvari ulaze u stanicu i otpadni proizvodi izlaze iz nje baš kroz staničnu membranu.

Omega-3 masne kiseline u staničnim membranama, pokazalo se, aktiviraju enzim koji sprečava rast tumora. Usto, one povećavaju aktivnost bijelih krvnih stanica koje “proždiru” bakterije.

Poput magnezija, i kalij je “pozadinski igrač” u pojačavanju imunološke obrane pa ga je u organizmu potrebno u odgovarajućim količinama, da se sastavnice imunološkoga sustava oslobode i bore protiv infek­cije.

Mišići i živci

Zajedno s natrijem i kloridima, kalij je član elektrolitske obitelji minerala. Važan je za održavanje pravilnoga rada mišića i živaca te za održavanje pravilne kiselo-lužnate ravnoteže u organizmu.

Bjelančevine su složene molekule koje sačinjavaju kombinacije raznih aminokiselina, koje su opet spojevi što sadržavaju više raznih kemijskih elemenata.

Aminokiseline se dijele u esencijalne – one koje organizam ne može sam proizvesti pa se moraju uzimati putem hrane – i neesencijalne – one koje organizam može proizvesti.

Međutim, ipak je djelotvornije da neesencijalne masne kiseline orga­nizam dobije u hrani jer hrana sadržava daleko veće količine tih spo­jeva nego što organizam može proizvesti.

Bjelančevine su glavni izvor energije organizma, jer imaju četiri kalorije po gramu. U složenu radu imunološkoga sustava bjelančevine su nužne za stvaranje protutijela.

Protutijela su bjelančevine koje se vežu za antigene (viruse, bakterije ili druge strane uzročnike) te ih deaktiviraju kako bi se omogućilo nji­hovo uništenje.

Možda će vam se svidjeti