Kako su horoskopski znakovi dobili imena? | | Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Kako su horoskopski znakovi dobili imena?

0

Kako su horoskopski znakovi nazvani, otkrijte u ovom članku o mitološkom porijeklu njihova imena.

Mitologija je nadahnula imena zviježđa i horoskopskih znakova. Ovdje pročitajte kakva se mitološka priča skriva iza imena vašeg horoskopskog znaka.

Ovan

Prvi u zodijačkom krugu je Ovan. Grčka legenda kazuje da je u davna vremena Friks, sin beotijskog kralja Atamanta, bio izložen svakodnevnim maltretiranjima od svoje zle maćehe Ine.

Jednoga dana, ne mogavši više to podnijeti, Friks, zajedno sa sestrom Helom, skoči na krilatog zlatorunog ovna.

Međutim, Helu u jednom trenutku uhvati vrtoglavica i ona pade u more koje se nekada zvalo Helespont (danas je poznato pod imenom Dardaneli).

Friksa zlatoruni ovan sretno prenese do Kolhide. Ovdje se on oženi Halkiopom, kćerkom kralja Ejeta. Zlatorunog ovna Friks žrtvova u znak zahvalnosti Zeusu.

Zlatno runo pokloni kralju (i taštu) Ejetu koji ga prikova o hrast u svetom vrtu, postavivši zmaja da ga čuva od kradljivaca.

Zeusova žena

U to vrijeme u Tesaliji živio je neki Jazon, koji se pobuni zbog posjeda koje je naslijedio njegov brat Pelijas, pa svom ocu, kralju Ezonu, postavi kao uvjet osvajanje Zlatnog runa.

Uz pomoć boginje Here, Zeusove žene, Jazon napravi lađu “Argo” i s 50 drugova pođe na Kolhidu.

Poslije mnogih dramatičnih zapleta Jazon, uz pomoć princeze Medeje (najmlađe Halkiopine sestre), uspije ukrasti Zlatno runo i odnijeti ga u Grčku.

Ali, Zeus, strašno uvrijeđen, oduze Zlatno runo i zajedno s uskrslim ovnom postavi ga na nebo.

Od tada je Ovan prvi znak u zodijaku budući da se tu, u davna vremena, nalazila proljetna ravnodnevica.

Zna se da je i u Egiptu kult Ovna prethodio kultu Bika Apisa.

Civilizacija Ovna, dakle, prethodi pastoralnoj eri Bika, a ova kršćanskoj eri Riba.

Bik

Drugi znak u zodijačkom krugu je Bik. Kult Bika je vjerojatno nastao još u ranoj Aziji, 4.500 godina prije Krista.

U feničanskoj mitologiji, bik često asocira na bogove, prije svega na boga Sunca, Ela, koji daje plodnost rijekama i morima.

On je ovdje vezan uz ideju o apsolutnom suverenitetu i moći. Iz toga proizlazi negativan aspekt Bika te ujedno i psihe rođenih u njegovu znaku (prevlast instinkta, nekontrolirani bijes, gnijev), no s druge strane i pozitivan aspekt (upornost, strpljenje…).

Ali, najpoznatija i najuvjerljivija od svih legendi posvećenih mitu Bika je ona o Minotauru.

Tri sina

Prema toj legendi, nekad davno u Grčkoj je vladao kralj Agenor koji je imao tri sina: Kilika, Feneja i Kadma, i kćerku Europu.

Za Europu se govorilo da je najljepša djevojka na svijetu, pa se moglo očekivati da će je zapaziti i vrhovni bog Zeus.

Kako je on bio po prirodi veliki pustolov, nije mu bilo teško da siđe na Zemlju i potraži djevojku.

Ipak, kako je ne bi preplašio, on se pretvori u snježnobijelog bika i tako joj priđe. Ona ga prvo pomilova, a onda se popne na njegova leđa i uhvati za rogove.

Zeus-bik tada pojuri prema moru i preplivavši ga brzinom munje stiže na otok Krit. Tamo je ponovo uzeo svoje obličje pa se Europa odmah zaljubi u njega.

Provela je s njim nekoliko lijepih godina (naravno, nisu sve vrijeme bili zajedno jer je Zeus, kao vrhovni bog imao i drugih poslova na Olimpu) i rodila mu tri sina: Minoja, Radamanta i Sardegona.

Europu su svi voljeli i u znak te ljubavi prema njoj je nazvan i naš kontinent. A Posejdon bika kojeg su mu Zeus i Europa žrtvovali u znak zahvalnosti postavi na nebo i posveti mu jedno sazviježđe…

Blizanci

Treći u zodijačkom krugu su Blizanci. Grčka legenda govori da je u davna vremena širom svijeta bila poznata ljepota Lede, žene spartanskog kralja Tindareja.

Jasno je da Ledina ljepota nije mogla izmaknuti svevidećem Zeusu koji se pretvorio u labuda nevjerojatne ljepote i tako joj pristupio.

Nakon nekog vremena Leda rodi blizance Poluksa i Helenu, istu onu zbog koje će mnogo godina kasnije izbiti i trojanski rat!

Tako je Leda, uz sina Kastora i kćerke Klitemnestre iz braka sa Tindarejom, imala i par vanbračnih blizanaca.

Kako su Poluks i Kastor bili približno istih godina, zajedno su rasli ni jednog se trenutka ne razdvajajući.

Besmrtan

Međutim, Poluks je bio besmrtan (tu moć podario mu je svemoćni otac Zeus) a Kastor je bio običan smrtnik, što je značilo da će kad-tad morati umrijeti i otići u Had, kraljevstvo mrtvih.

Nažalost, to se dogodilo prije nego što se tome itko i nadao! Naime, Poluks i Kastor su imali još dva brata, također smrtnika, s kojima nisu bili u dobrim odnosima.

Jedan od njih, Id, u svađi probode kopljem Kastora te ovaj umre.

Poluksova tuga je bila velika, ali pomoći nije bilo. No tada se opet umiješa Zeus i predloži Poluksu da, naizmjence, provodi jedan dan s Kastorom u Hadu, a jedan na Olimpu.

Ovaj to bez razmišljanja prihvati a Zeus, vidjevši njihovu neizmjernu ljubav, obojicu pretvori u zvijezde i postavi ih na nebo da zajedno svijetle i ljude podsjećaju na bratsku ljubav.

U sazviježđu, od tada nazvanu Blizanci, nalazi se i točka do koje se prividno popne Sunce u vrijeme ljetnog solsticija…

Rak

Četvrti znak u zodijaku, također i prvi ljetni, je Rak. Legenda kaže da je Heraklo dobio nalog od mikenskog kralja Euristeja da ubije strašnu Hidru koja je živjela u Argolidi.

Tu je, u močvarama kraj grada Lerne, ubijala stoku i ljude i činila druga zla.

Hidra je bila devetoglava zmija, s osam smrtnih i jednom besmrtnom glavom. U borbu protiv Hidre Heraklo je krenuo zajedno s nećakom Jolajom.

Zapaljivim strijelama istjerali su Hidru iz jazbine, a onda ju je Heraklo počeo udarati motkom. Ali, kad god bi joj neku glavu otkinuo, na njezinu mjestu bi odmah izrasle druge dvije!

Međutim, Jolaj je ipak uspijevao da u pojedinim trenucima prođe užarenim ugarcima preko Hidrinog vrata – onog s kojeg bi bila otkinuta glava – i tako spriječi mogućnost da stvori nove glave.

Hidrina krv

Kada je već bilo jasno da će Heraklo pobijediti, Hidri je priskočila u pomoć Zeusova žena, boginja Hera, koja nije voljela Herakla i koja Hidri šalje u pomoć jednog velikog raka s oklopom, koji ranjava heroja u nogu.

Međutim, Heraklo je i njega brzo svladao.Napokon, Heraklo pobijedi i posljednju, devetu Hidrinu glavu, a zatim je zakopa pokraj puta postavivši na to mjesto težak kamen.

U Hidrinu je krv potom namočio svoje strijele koje su, kasnije, njegovim neprijateljima nanosile smrtonosne povrede.

A Hera, u znak zahvalnosti, postavi onog raka na nebo i podari mu sazviježđe koje je danas poznato pod tim imenom…

Lav

Peti zodijački znak, Lav, po hinduističkoj tradiciji simbolizira istovremeno početak i kraj.

Prema mitologiji, to je sazviježđe nastalo zahvaljujući svađi vrhovnog boga Zeusa i njegove žene Here.

Naime, bilo je poznato da je Zeus sa svojom ljubavnicom imao sina Herakla koji je imao status poluboga i neizmjernu snagu, kao nijedan čovjek do tada.

U ta vremena harao je šumama oko grada Nemeja, u Argolidi, ogroman lav kojeg nije bilo moguće raniti ili ubiti bilo kojim oružjem izrađenim ljudskom rukom.

Stoga Hera, vjerujući da će lav ubiti Herakla, nagovori mikenskog kralja da ga pošalje u boj protiv nepobjedive nemani.

Golim rukama

Sretnuvši lava, Heraklo sasu jednu za drugom sve svoje strijele, ali uzalud, pa zatim uze svoj ogroman malj, no uspije ga tek slomiti o robusnu životinju.

Razoružan i nemoćan, Heraklo ga odluči napasti golim rukama. Zatvori se u kavez s lavom i upusti s njim u borbu prsa u prsa.

Uhvativši ga svojim snažnim rukama, Heraklo mu koljenom pritisnu grudi i zadavi ga.

A Hera je, vidjevši da joj zavjera nije uspjela, u želji da napakosti Zeusu, uznijela nemejskog lava na nebo kao sazviježđe koje i danas nosi to ime …

Pouka ovog mita je da budemo otvoreni prema ideji velikog beskraja, da se osjećamo sjedinjeni sa sobom i da budemo svjesni stalno promjenjivih granica ljudskog iskustva.

I to je ono što ljudskom biću zaista omogućuje da ispuni svoju zemaljsku ulogu i sudbinu, kao što Sunce, gospodar Lava, neprestano slijedi svoju putanju kroz zodijak, od Ovna do Riba, odakle opet počinje svoje vječno kretanje…

Djevica

Šesti znak u zodijačkom krugu je Djevica. Prema grčkoj mitologiji, Djevica je personifikacija Demetre, boginje poljoprivrede, koja je s vrhovnim bogom Zeusom imala vanbračnu kćer Perzefonu.

Jednog dana Zeus odluči udati kćerku za svog brata Hada, boga podzemnog svijeta.

Perzefona se opirala toj ideji, ali Had uz pomoć Gee, boginje Zemlje, utekne se lukavstvu i stvori cvijet nevjerojatne ljepote i mirisa.

Kada je Perzefona taj cvijet pomirisala, zemlja ispod nje se otvori i ona propade u sam Had. Iza nje ostade samo krik koji je čula njena majka Demetra.

U potrazi za svojom kćeri, Demetra sazna da se ona nalazi u podzemnom svijetu iz koga joj više nema povratka.

Od bijesa i žalosti za kćerkom, Demetra zapusti brigu o poljoprivredi i uskoro na Zemlji zavlada glad.

Osveta

Kada je Zeus saznao za Demetrinu osvetu, naredi joj da odmah obnovi poljoprivredu, ali ona mu se odupre zahtjevom da joj vrati kćer.

No kako Zeus njezinoj molbi nije mogao udovoljiti, a da ne uvrijedi boga Hada, naposljetku se sve troje dogovoriše da Perzefona dvije trećine vremena provodi na Zemlji s majkom, a jednu s mužem u podzemlju.

To razdoblje Perzefonina boravka u podzemnom svijetu poznat je na Zemlji kao zima.

Djevojčin dolazak na Zemlju (početkom travnja) obilježen je pojavom sazviježđa Djevice koje na nebu sja sve do sredine rujna kada polako počinje iščezavati.

S pojavom tog sazviježđa na nebu ljudi započinju radove na polju, te ih moraju dovršiti do kraja rujna, jer od tada počinju hladniji dani koji najavljuju skori dolazak zime.

U vezi s tim, zanimljivo bi bilo napomenuti da se pojavom sazviježđa Djevice može zapaziti i najsjajnija zvijezda poznata po imenu Klas – nalazi se na južnom dijelu neba i ljeti se pojavljuje i prije nego se smrači …


Kako su ostali znakovi horoskopa dobili imena pročitajte u drugom članku na portalu “Alter Plus”

Možda će vam se svidjeti