Kopriva za jetra, stolicu, bubrege, šećer u krvi, rast kose | | Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Kopriva za jetra, stolicu, bubrege, šećer u krvi, rast kose

0

Kopriva je lako dostupna, a ipak najmanje korištena ljekovita biljka.

Kopriva raste kod nas i u čitavoj Evropi u blizini naselja, kao trajni korov, uz ograde i u rjeđim šumama.

Svi dijelovi biljke su ljekoviti i nevjerojatno korisni, a beru se gotovo čitavu godinu, osim zime. U proljeće i jeseni za ljekovite pripravke kopa se  korijen koprive.

Za ljekovite pripravke čitava biljka ili njeni dijelovi suše se u hladu, a tek nakon sušenja se izrežu na sitne dijelove.

Ljekovite tvari

Kopriva sadrži nekoliko desetaka najvrednijih prirodnih ljekovitih tvari, primjerice:

  • željezo, magnezij, kalcij,
  • hormone koji djeluju na šećer,
  • važan encim sekretin i taninsku kiselinu,
  • vitamin A, škrob…

Za razliku od naših krajeva u kojima se smatra korovom, u Europi je mnogo popularnija jer je jedna od biljaka s najviše ljekovitih sastojaka.

U starim njemačkim spisima bila je kopriva simbol boga munje čiji bljesak također pali i žari, kao kopriva.

A u narodnom tumačenju se tvrdi da munja tako dobro poznaje koprivu, da izbjegava u nju udariti!

Po tom narodnom tumačenju najvjerojatnije i dolazi naša stara poslovica: »neće grom u koprivu«.

Kao grom

U narodnom vjerovanju kopriva ima važnu ulogu. U nekim planinskim podru­čjima stavljaju koprivu u ognjište kad se približava nevrijeme »da ne bi grom udario u kuću«.

A pivari su prije nevremena stavljali na kace za vrenje veliki grm koprive, kako bi spriječili da im pivo za vrijeme trajanja nevremena ne postane kiselo.

Često se djelovanje žaoke koprive povezuje s ljubavnom strašću, a u staro doba dodavali su ljubavnim napicima sjeme od koprive.

Najveća ljekovitost

Koprivi se u narodnoj medicini oduvijek pripisivala najveća ljekovitost.

Staronjemački botaničar Otto Brunfels, uzeo je upravo koprivu kao primjer za divljenje božjoj moći pa kaže:

»Hvala Bogu što je, inače tako prezrenoj biljci, dao sposobnost da se sama brani, kako bi radi poniženja oholih i velikih dobila prednost pred prekrasnim ljiljanima i nar­cisama«.

U narodnoj medicini dijelovi koprive koriste se za čajeve, kupke, masti i za druge ljekovite preparate kod bolesti:

  • bubrega,
  • jetre,
  • mjehura,
  • želuca,
  • krvarenja,
  • šečera u krvi…

  • Salata

Kao i mnoge druge vrijedne ljekovite biljke, koprivu danas većina ljudi kod nas smatra korovom. Zbog toga se najčešće ne bere, niti uzgaja.

No u svijetu je  kopriva jedna od najcjenjenijih ljekovitih biljaka jer se čitava može koristiti u ljekovitim pripravcima te kao salata ili varivo.

U proljeće se mladi listovi koprive priređuje poput špinata.

Također, listovi se sasvim lagano popare i jedu kao salata ili kao dodatak salati.

Vrlo je preporučljiva mješavina jednakih dijelova svježe sabranih koprivinih listova i listova špinata.

Najvažnije je što koprivu uopće ne treba sušiti ili prerađivati da bismo dobili sve njezine ljekovite sastojke.

  • Sok

Smatra se da je jedan od najdjelotvornijih na­čina uzimanje svježe istiještenog soka.

No pritom treba paziti da se sok uzima nepo­sredno nakon tiještenja.

Važno:

Istiješteni sok ne smije prijeći u vrenje, a izuzetno se može čuvati nekoliko dana spremanjem na tamno i hladno mjesto.

Sok se može razrijediti s malo vode kako bi bio ugodnijeg okusa.

Svježi sok od koprive može se koristiti čak i kao preventivno sredstvo protiv oštećenja radioaktivnim zagađe­njem zraka.

Ova zagađenost uzrokuje ponekad opasno povećanje leukocita u krvi. To se sprečava ili liječi uzimanjem svježeg soka koprive,  3 do 4 ča­šice dnevno.

  • Oparak

Sok od koprive može se piti kao čaj ili se konzervirati kao i sok od voća i povrća. Ako se kopriva pije kao čaj, tada se priprema kao oparak.

Za pripremu čaja uzimaju se 2 čajne žlice sitno izrezane koprive. Kopriva se prelije sa šalicom vrele vode.

Ako nije drugačije preporučeno, dnevno se piju 2 do 3 šalice toplog, nezaslađeno čaja ili pomiješanog s medom.


Dvije vrste koprive

Postoje dvije vrste koprive koje se malo razlikuju po izgledu, ali su obje jednako ljekovite:

Velika kopriva: Urtica dioica

Narodni nazivi za nju su kopriva obična, pasja kupina, pitoma kopriva

Mala kopriva: Urtica urens

Narodni nazivi su koprivica, ožegavica, sitna žara, žara, žegavica.


Pročitali ste članak: Kopriva za jetra, stolicu, bubrege, šećer u krvi, rast kose, imunitet…

Podijelite ga s prijateljima:

Možda će vam se svidjeti