Masnoće u prehrani su dobre i loše. Kako ih odabrati?

Masnoće u prehrani su korisne ako ih odaberete i uzimate na pravi način

Masnoće je u svojem životu dobro upoznao najpoznatiji američki nutricionist starije generacije dr. Norman Walker.

U mladosti sklon užicima, kao i svi mi, u drugoj polovici života je potpuno promijenio svoju prehranu.

Počeo je jesti više sirove hrane, među prvima je preporučivao sokove od voća i povrća, ali smatrao je da sve to nije dovoljno za dug i zdrav život.

Zbog nagomilanih štetnih sastojaka koji se nakupljaju u našim crijevima, ona jednostavno ne mogu u organizam propuštati:

  • vitamine,
  • minerale,
  • bjelančevine,
  • ugljikohidrate,
  • i ostale zdrave sastojke hrane.

Dr. Walker je smatrao da je jedini mogući način čišćenja organizma klistir, ispiranje crijeva.

Sam je to prakticirao godina pa je doživio gotovo 100 godina.

To je tabu tema o kojoj je mnogima neugodno govoriti pa se vratimo masnoćama u prehrani. Koje od njih nisu štetne i kako ih treba uzimati?

Masnoća za zglobove, stolicu…

  • Masnoće su potrebne za uravnoteženo funkcioniranje raznih tjelesnih funkcija čovjeka. Zbog toga, čak ako imate viška kila, masnoće su nužne u vašoj prehrani, ali samo prirodne!
  • Jedna od funkcija masnoće je podmazivanje koštanih zglobova u tijelu.
  • Zbog mode „brze hrane“ pržene u vrelom ulju i masti zabrinjavajuće je porastao broj osoba s oboljenjima i bolovima u zglobovima.
  • Uzrok tomu je sušenje podmazivača poznatog kao zglobna tekućina, koja se izlučuje u zglobove održavajući ih gipkima i slobodnima.
  • Prirodna masnoća je potrebna za podmazivanje crijeva (kao i za podmazivanje cijelog tijela).
  • Osoba čije tijelo oskudijeva u podmazivačkoj masnoći ima poteškoća sa stolicom.
  • Što se energetske vrijednosti tiče, masnoće proizvode 125% više energije nego ugljikohidrati ili bjelančevine.
  • Također su nezamjenjive za održanje vitaminske ravnoteže tijela, jer sadrže vitamine A, D, E i K budući da se ti vitamini otapaju u masnoći.
  • Ako želite imati pravilnu prehranu, uzmite to u obzir, pa uključite u jelovnik masnoće što ih je priroda za nas predvidjela.

Upropaštena hrana

Kemijski zakoni vrijede za hranu isto kao i za probavne procese.

Da bi se pojedena masnoća probavila, mora biti razgrađena u glicerin i atomske elemente masnih kiselina.

Raščlamba masnih kiselina počinje u žuči i gušterači, a nastavlja se u jetri, koja ju upijaju i pretvaraju u prirodne masnoće.

Međutim, ako je masnoća bila grijana na temperaturi višoj od 45 stupnjeva, neće moći biti odgovarajuće prerađena sokovima gušterače.

Biti će neuporabiva za jetra.

Bit će upropaštena

Na kraju treba shvatiti da ljudski organizam zahtijeva izvjesnu količinu masnoće za skladno funkcioniranje svih mehanizama u tijelu.

Tijelo muškarca težine, recimo, između 60 i 65 kilograma sadrži oko 6 do 7 kilograma masnoće, ako je u dobroj kondiciji.

Tijelo žene podjednake težine sadržava između 15 i 17 kilograma masnoće.

Ta masnoća je neophodna, jer služi kao rezerva hrane, uskladištene na najefikasniji način, u svrhu održanja normalne tjelesne temperature i za energiju potrebnu za bilo koju tjelesnu aktivnost.

Pravilan odabir masnoća

Masne kiseline se nalaze u svakoj hrani, ali u najvećim količinama u mesu i mliječnim proizvodima.

Međutim, ima u izobilju hrane s nisko zasićenim masnim kiselinama.

Ako znate gdje se one nalaze, jedino je potrebno odabrati pravo povrće, voće, sjeme, orahe i ulja.

U isto vrijeme treba izbjegavati ili smanjiti uporabu hrane životinjskog porijekla i teške masnoće, naročito gotove tvorničke masne prerađevine.

U ovakvom tekstu nemoguće je nabrojiti svu hranu koja vam može koristiti, ali možemo vas potaknuti da pametnije nego dosad odabirete namirnice koje najviše jedete.

Zato, kao primjer, ovdje objavljujemo tablicu koja vam može pomoći da izbjegnete jela s previše zasićenih masnih kiselina.

Tablica

Brojevi iza plodova u ovoj tablici pokazuju koliko puta ima u nekom plodu više nezasićenih nego zasićenih masnih kiselina.

Tako, na primjer, avokado ima tri i pol puta više nezasićenih nego zasićenih masnih kiselina.

A brazilski i naši orasi čak 15 puta više “dobrih” masnoća.

* avokado 3 i 1/2

* brazilski orašac 15

* orasi 15

* jaja 2

* zob 3 i 1/2

* pistacija 8 i 1/2

* suncokretovo ulje 8

* masline 8

* sezamovo sjeme 7 i 1/4

* bademi 11

* slanutak 10

* proso 2

* maslinovo ulje 8

* sjeme bundeve 4 i 1/2

* neoguljeno žito 5

* lješnjaci 18

* riža 4 i 1/2

Temperatura

Ljudi pretjeruju u izuzetno nezdravoj hrani, kao što su, primjerice, prženi uštipci, pomfrit, u duboku ulju pržena riba, fileti uvaljani u krušne mrvice.

Doslovce gutamo ogromne količine masnoće u, na masti prženim hamburgerima, palačinkama, jajima, slanini i beskrajnoj listi drugih stvari.

Mast, margarin i slični kuhinjski proizvodi, masti i ulja, sve je pri preradi bilo podvrgnuto vrlo visokim temperaturama, te je njihova stvarna prehrambena vrijednost potpuno uništena.

Temperatura ulja i masti pri prženju hrane varira između 170 i 220 stupnjeva. Maslinovo ulje, na primjer, uporabljeno za prženje, grije se do 170 stupnjeva, to jest do temperature molekularnog raspada.

Takva vam hrana nikako ne može koristiti, dapače, dugoročno vam može ozbiljno naštetitit. Zato, birajte masnoće koje jedete.

Jako vas je zainteresirao članak: Masnoće u prehrani su dobre i loše. Kako ih odabrati?

Podijelite ga s prijateljima!

Napišite vaše mišljenje!

pogledaj sve komentare

Vaša email adresa neće biti objavljena, i nećemo ju dijeliti sa trećim osobama. *

Pretplatite se naš newsletter