Metabolizam upravlja vašim tijelom, saznajte zašto ste debeli? – Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Metabolizam upravlja vašim tijelom, saznajte zašto ste debeli?

0

Metabolizam vašeg organizma nemoguće je prevariti. Pročitajte zašto su dijete loše!

Metabolizam funkcionira tako da drastično smanjen broj kalorija u nekoj dijeti može potaknuti složenu lančanu reakciju koja vašem organizmu daje nalog da prestane sagorijevati kalorije.

Većina ljudi barem je jednom u životu pokušala držati dijetu i većini nije uspjelo smršaviti.

Uz svu vašu dobru volju, vaš organizam funkcionira prema određenim pravilima koja ne ovise o vašoj volji i dobrim namjerama.

U ovom članku opisujemo što se događa u vašem organizmu kada previše jedete i kada pokušavate držati dijetu.

Kad to pročitate i shvatite, biti će vam lakše zaboraviti na popularne dijete i razumno smršaviti.

Metabolizam – masnoće

Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da 65-70 posto ljudi koji žive u modernom svijetu ima povećanu tjelesnu težinu.

Ima stotine dijeta, no one najčešće ne pomažu, već samo umaraju organizam, a izgubljeni se kilogrami vrate.

Ovdje pročitajte kako se vratiti na idealnu težinu i potom je trajno zadržati.

Znate li kako je u rječniku definirana masnoća?

Kao “bijelo i žućkasto tkivo koje formira mekane jastučiće između različitih organa u tijelu, služi za ublaživanje i zaobljivanje kontura tijela i osigurava pričuvnu zalihu energije”.

Ovo zvuči dovoljno nevino – čak poželjno.

Ipak, za većinu nas, masnoća predstavlja razlog za zabrinutost za vlastito zdravlje.

Neke od nas masnoća brine i zato što žele smršavjeti da bi izgledali i osjećali se bolje.

Drugi znaju da prevelika količina masnoća u prehrani pridonosi pojavi srčanih bolesti, dijabetesa, određenih vrsta raka i drugih zdravstvenih problema.

Bez obzira na naš motiv, svi priželjkujemo praktične strategije za borbu protiv masnoće, koje su učinkovite a ne lišavaju nas okusa hrane i životne radosti.

Zvuči kao neostvarivi san? Ipak, nije.

Prekomjerne kilograme možete izgubiti i bez dijete koja zahtijeva skapavanje od gladi ili programa vježbi koje zaokupljaju svaki vaš slobodni trenutak.

A možete i redovito jesti izdašne količine hrane a da ne dobijete nove prekomjerne kilograme…

… ali pod uvjetom da je riječ o odgovarajućoj vrsti hrane.

Štoviše, možete bez ikakvih potresa svojoj svakodnevnici dodavati navike koje koriste u borbi protiv masnoće, tako da poslije nekog vremena o njima više ne morate ni razmišljati.

Metabolizam – protiv masnoće

Mnogi od nas nose predrasude vezane za dijete.

Isključujući iz našega vidokruga okus, miris i uživanje koje donosi hrana, navode nas da se koncentriramo na to koliko masnoće unosimo konzumiranjem pojedinih namirnica.

  • Gledamo tortu i vidimo salo na kukovima.
  • Gledamo pečenu piletinu i vidimo želatinozni trbuščić.
  • Gledamo kolač od sira i vidimo nabrekle butine.

Međutim, ako želimo postati uspješni borci protiv masnoće, moramo se osloboditi predrasuda.

Iako vjerujemo da će nas dijeta učiniti vitkijima, ona nas, na duže staze, zapravo čini još debljima.

Znanstvenici tvrde da postoje brojni razlozi za neuspjeh dijete jer mnoge dijete čini vaše masne stanice još masnijima.

U vašemu organizmu ima oko 10 milijardi masnih stanica.

Njihov broj i veličina mogu se povećati pa je moguće da ih bude 100 milijardi i više.

Dijete zapravo ubrzavaju ovaj proces taloženja masnoće:

“Pokušaj da svoje masne stanice umorite glađu samo poboljšava njihovu sposobnost zadržavanja masnoće”!

To tvrdi Deborah Waterhouse, američka liječnica i autorica knjige “Kako nadmudriti ženske masne stanice”.

“U biti, dijete su ””fitness programi”” za masne stanice:

…one poboljšavaju njihovu sposobnost skladištenja masnoća, unos novih masnoća, pa čak i povećanje broja masnih stanica”.

Metabolizam – ne pomaže

Zašto? Odgovor valja potražiti u evoluciji.

Masne stanice su evoluirale tako da nas održe u životu za vrijeme gladi, a na niskokaloričnu prehranu reagiraju upravo kao na glad.

Na glad ili ograničen broj kalorija masne stanice reagiraju tako da zadržavaju masnoću koju već imaju i još agresivnije uzimaju nove masnoće kad prestanemo držati dijetu.

Dijete stvaraju enzimsku zbrku.

Vaše stanice proizvode enzime, male proteinske molekule, koje, ovisno o tipu, potiču organizam da sagorijeva ili taloži masnoću.

Dijeta može povećati broj enzima koji potiču organizam na taloženje masnoća a smanjiti broj enzima koji potiču organizam na sagorijevanje masnoće.

Dijete usporavaju metabolizam.

Držeći dijetu riskirate lišavanje organizma vitalno važnih hranjivih sastojaka, jer je njihovo unošenje često povezano s visokokaloričnim namirnicama.

Dijete koje podrazumijevaju drastično smanjen broj kalorija mogu potaknuti složenu lančanu reakciju koja rezultira nalogom vašemu organizmu da prestane sagorijevati kalorije.

Unoseći manje kalorija, vi u početku zbilja gubite na težini, ali kilogrami kasnije “odlaze” sve teže.

Nakon toga, kad se vratite normalnom načinu prehrane, vašemu je matabolizmu potrebno neko vrijeme da se vrati u normalnu brzinu.

Za to vrijeme se kilogrami ponovno “slažu”.

Metabolizam – vikend-dijeta

Dijete vas čine buntovnim.

To što nešto smijete a nešto ne smijete jesti uzrokuje osjećaj nelagode, tvrdi Susan Olsson, klinički psiholog i koautorica knjige “Budite ustrajni i pobijedite kilograme.”

Zatim se počinjete buniti.

Umjesto da pojedete samo malu količinu “zabranjene” hrane, prejedete se i nastavljate jesti i nakon što ste već odavno siti.

“Ako kažete da ste od sutra na dijeti, najvjerojatnije ćete se večeras dobro najesti”, kaže dr. Olsson.

Time zapravo pojedete veću količinu hrane nego što biste pojeli bez pripreme na dijetu.

Unošenjem prekomjernih količina hrane, uz to, taložite više masnoće nego da ste isti broj kalorija rasporedili na cijeli dan.

To se događa Aniti koja se tijekom tjedna hrani nemasno, da bi se vikendom bacila na restoransku hranu.

Naizgled, to ima smisla, ali Anita ne samo da ne mršavi nego se njezina tjelesna težina povećava. Zašto?

Anita je klasičan dijetaš koji se radnim danima striktno pridržava ograničenoga unošenja kalorija i masnoće, a vikendom se “pušta s lanca”.

Budući da se cijeloga tjedna izgladnjuje, njezin organizam žudi za kalorijama i masnoćom!

Tako Anita vikendom uživa u svemu, od koktela i tjestenina s umacima do kolača i sladoleda.

Smanjite količinu

Posljedica toga je da ona ima malo koristi od svoga redovitoga petodnevnoga gladovanja.

Anitin ukupni broj kalorija unosenih tijekom tjedna i dalje je veći od broja kalorija koje organizam sagorijeva.

Činjenica da Anita vikendom jede izvan kuće predstavlja dodatni problem, jer nema nadzor nad onim što jede u restoranima.

Kao i za sve klasične dijetaše, za nju je objed u restoranu više od običnog objeda – prava svečanost – tako da jede hranu koju ne bi jela da je ostala kod kuće.

Ono što je Aniti potrebno jest razumna prehrana tijekom tjedna, tako da se u restoranu može bolje kontrolirati.

Međutim, i dalje je nužno smanjiti količinu hrane. Postoji trik kako to spriječiti.

Treba u prehranu tijekom tjedna uključi namirnice koje sadrže malu količinu masnoće – dakle, ne posve nemasne – i ne ograničava broj unosenih kalorija previše strogo.

Tako se može svesti na minimum želja za hranom tijekom vikenda i ojačati volja.

Nakon toga jesti ćete manje deserta i teških umaka, ili da barem smanji njihovu količinu, kaže Franca Alfin, liječnica i direktorica fitness-centra.

U tom slučaju, kilogrami će se početi topiti – ne tako brzo kao sladoled na komadu pite, ali, ipak će se topiti.

Metabolizam – što izaziva tjeskobu?

“Ukoliko unesete više kalorija nego što je organizam u stanju sagorjeti u nekoliko sljedećih sati, ostatak će se uskladištiti kao masnoća”, kaže Waterhouse.

Trebate znati i zapamtiti da dijete nisu trajne.

Ako želite postati i ostati mršaviji morate trajno izmijeniti svoje navike u prehrani i stilu života.

Po definiciji, međutim, dijeta znači privremeno odricanje. Stoga, i ako skinete koji kilogram, vaša težina će se vratiti čim se vratite uobičajenom načinu prehrane.

“Ako nema dugoročno djelovanje – a to je ono što je bitno – onda nije učinkovito”, kaže Frances Berg, liječnik i sveučilišni profesor.

Dijete ne samo da ometaju vaše napore da skinete kilograme već i ugrožavaju vaše zdravlje.

Opiranje apetitu izaziva stres i tjeskobu.

Na kraju postajete toliko opsjednuti držanjem dijete da gubite dio svoje psihičke oštrine:

  • potrebno vam je više vremena da izračunate stanje na svom tekućem računu,
  • zaboravljate kupiti mlijeko
  • nešto sporije spuštate nogu na kočnicu kad se auto ispred vas iznenada zaustavi.

Čak i vrlo umjereno ograničen broj kalorija može dovesti do pada razine vitamina u krvi, što izaziva osjećaj umora.

Osim toga, nagli gubitak tjelesne težine može vas učiniti ćudljivim.

Metabolizam – razumni plan

Nemojte se obeshrabriti. U redu, dijeta ne uspijeva.

Međutim, čim odustanete od pokušaja držanja dijete, bit ćete spremni primiti se boljega i učinkovitijeg načina da se izborite s masnoćom.

Umjesto prolazne dijete koja “drži vodu dok majstori odu”, ovaj razumni plan osigurava vam oružje potrebno da nadmudrite čak i svoje najprepredenije masne stanice i smanjite svoj apetit.

Naučit ćete i kako da namirnice, vježbe, pa i vlastiti mozak upotrijebite tako da svoj organizam navedete da masnoću i kalorije sagorijeva na tri sljedeća načina:

Za vrijeme mirovanja: brzina kojom vaš organizam sagorijeva kalorije nužne za obavljanje svakodnevnih aktivnosti kao što su disanje, gutanje i protok krvi, naziva se stopom bazalnog metabolizma (SBM).

Vaša SBM se s godinama usporava. No moguće je očuvati brzinu SBM-a tijekom života, odnosno spriječiti njezino opadanje.

Za vrijeme kretanja: svaki put kad pokrenete neki mišić, bez obzira na to podižete li komad odjeće ili se penjete na drugi kat, sagorijevate više kalorija nego što podrazumijeva SBM.

Da biste ih sagorijevali još više, opisat ćemo neke izvedive vježbe koje se lako uklapaju i u najgušći dnevni raspored.

Odricanje

Za vrijeme probavljanja: da, kalorije sagorijevate i da biste probavili hranu koju pojedete.

A neke namirnice traže sagorijevanje većega broja kalorija nego neke druge.

Odati ćemo vam i neke najčuvanije tajne o namirnicama koje sagorijevaju masnoću.

Previše nas je sklono prekomjernom usredotočavanju na “dobru” i “lošu” hranu, što zapravo ugrožava napore da se skinu kilogrami, kaže dr. Olsson.

Usredotočenost na podjelu hrane na dobru/lošu navodi nas da još više žudimo za onom “lošom”.

Stoga, prvo morate naučiti da nema loše hrane.

Naravno, možete ograničiti unošenje masnoće, ali to ne znači da se morate odreći svoje omiljene hrane.

Da biste se izborili s masnoćom, potrebno je u plan prehrane ubaciti i svoja najdraža masna jela, a da pri tomu smanjite količinu neke druge masne hrane, do koje vam nije posebno stalo.

Umjereno je najbolje

Jedite od jutra, i to često.

Za razliku od većine dijeta ovaj plan predviđa jesti više, a ne manje!

“Često uzimanje hrane je u skladu s vašim metabolizmom, koji pomalo ubrzava svaki put kad nešto pojedete”!

To kaže Patricia Gableen Wollman, profesorica dijetetike i šefica katedre za dijetetiku na jednom američkom sveučilištu.

“Isto tako, ako imate redovite obroke, počevši od doručka, manja je vjerojatnost da ćete jako ogladnjeli i prejesti se za samo jedan obrok.”

Vježbanje – da; prinudni rad – ne.

Vaše tijelo je stvoreno za kretanje. Međutim, ako pretjerate s vježbanjem, postoji mogućnost da se udebljate.

Prekomjernim vježbanjem možete lišiti svoj organizam kroma, važnog minerala koji pomaže reguliranju količine šećera u krvi.

Organizam na to može reagirati tako da poveća proizvodnju inzulina, koji izaziva osjećaj žestoke gladi.

Isto tako, pošto se poslije prekomjernoga vježbanja ne osjećate nimalo dobro, možda ćete i izdržati neko vrijeme.

Ali, isto kao i s dijetom, u izvjesnom trenutku ćete prestati vježbati.

A kalorije se na sagorijevaju sa stražnjicom u fotelji.

Treba osmisliti vlastiti program vježbi, kakav vam toliko odgovara da ne dopušta nalaženje izgovora za vježbanje.

Taj program se može sastojati od jednostavne desetminutne šetnje tri ili četiri puta tijekom dana.

Što pomaže

Dižite svoje utege. Od ukupne količine kalorija koje vaš organizam sagorijeva, 50-90% otpada na one koje sagorijevaju mišići.

Dizanje utega može potaknuti vaš metabolizam stvarajući mišiće koji su gladni kalorija.

Isto tako, to ne podrazumijeva sate i sate provedene u teretani.

Jednako dobro možete proći i s mali utezima za kućnu uporabu. A za to vam nije potrebno više od jednog sata tjedno.

Nema tu “trebalo bi”. Znate vi dobro kako bi trebalo jesti i kako bi trebalo vježbati, pa čak i kako bi trebalo razmišljati.

Problem je u tome što takvim “trebalo bi” razmišljanjem ne možete natjerati sebe da duže vrijeme radite bilo što.

Ono što doista pomaže jest osmišljavanje vlastitog programa za borbu protiv masnoće, utemeljenog na savjetima i sugestijama pravih stručnjaka.

Neke od njih možete pročitati i u ovom članku. Ali uključite u svoj život one savjete koji su izvedivi i to polako.

Nemojte niti pokušavati primorati sebe na prihvaćanje navika kojih se niste spremni pridržavati.

Metabolizam – naoružajmo se

Jednog dana odlučite i recite sebi:

  • Nema više zabranjene hrane.
  • Nema više odricanja.
  • Nema više osjećaja krivnje.
  • Nema više nemogućih vježbi.

Ako to doista odlučite, time ste učinili prvi korak u pravcu stvaranja doživotnih navika koje će vas održati u “mršavijem” stanju.

Riječ je o praktičnom planu koji uistinu uspijeva. Ali nemojte slušati savjete drugih, budite razumni i logični.

Recimo, jesu li ove tvrdnje točne’

  • Kad organizam tijekom vježbanja sagorijeva masnoću, ona se topi i izlazi kroz pore kao znoj. Istina ili laž?
  • Kad pojedete komad jake torte, kalorije odmah jurnu u vaše kukove, u kojima se prvo dodvoravaju masnoći, a potom lijepo udobno smjeste.

Obje ove tvrdnje su, razumije se, lažne.

Ali ako imate i najmanju sumnju glede odgovora, čini se da imate još puno naučiti o tome kako vaš organizam stvara i iskorištava masnoću.

A poznavanje manevara koje ta podmukla tvar koristi da bi vam se prikrala jest prva crta obrane u nastojanju da pobijedite u ratu s masnoćom.

Stoga, naoružajmo se.

Kamo odlaze sve one kalorije koje unesete komadom divne, bogate torte?

Pošto se kvržice na vašem jeziku nauživaju njezina okusa, torta klizi niz grlo i odlazi u želudac, gdje je obrađuju probavni sokovi.

Zatim se pomiče dalje, u tanko crijevo.

Tu prolazi kroz zid crijeva gdje se upija glavni dio masnoća i hranjivih sastojaka koji se potom krvotokom raznose do različitih stanica vašega organizma.

Metabolizam – skladištenje masnoće

Kad se nađe u krvotoku, hranom unesena masnoća lako se pretvara u tjelesnu masnoću.

Budući da gram masnoće sadrži više kalorija nego gram ugljikohidrata ili bjelančevina, vašemu organizmu je otprilike dvostruko lakše uskladištiti masnoću nego ugljikohidrate ili bjelančevine.

Na nesreću, sposobnost organizma da skladišti masnoću gotovo je neograničena.

Kad u masnoj stanici postane tijesno, ona jednostavno naraste.

Isto tako, masne stanice imaju sposobnost umnožavanja.

Svi se rađamo s genetski određenim brojem masnih stanica.

Ali ih naš organizam nastavlja proizvoditi sve dok ne odrastemo, kad ta proizvodnja obično prestaje.

Do tada njihov broj iznosi oko 30 milijardi, plus-minus nekoliko milijuna.

Samo dvije stvari mogu inicirati razvoj novih masnih stanica kod odraslih osoba:

  • Jedna od njih je isključivo ženska povlastica, trudnoća.
  • Druga je porast tjelesne težine.

Da, koliko god loše zvučalo, povećanje težine daje samo još više poticaja masnim stanicama.

Međutim, stvari baš nisu tako crne, te se stanice počinju umnožavati tek kad vaša tjelesna težina premaši 160% od idealne tjelesne težine.

Metabolizam – prethistorija

Ako je vaša normalna tjelesna težina 59 kg, nove masne stanice neće se početi stvarati prije nego što dostignete težinu od 94 kg.

Ali kad masna stanica nastane, ona ostaje u vašemu organizmu do kraja života.

Masne stanice imaju ulogu energetskih spremnika, s tim što svakih 450 g vezane masnoće sadrži 3.500 kalorija.

Kad vaš organizam ne može pronaći dovoljno ugljikohidrata ili bjelančevina koje treba sagorjeti kako bi proizveo energiju, masna stanica ispušta u krvotok grumen vezane masnoće.

Tamo ga čeka enzim koji se zove lipoprotein lipaza koji ga razlaže i usmjerava prema stanicama kojima je potreban.

Kad je riječ o proizvodnji masnih stanica, žene značajno prednjače u odnosu na muškarce, zahvaljujući svomu nasljeđu koje datira iz prethistorije.

U tim davnim vremenima primarna zadaća žene bila je da rađanjem održava vrstu.

Zadaća muškarca bila je da vrstu održava prehranjivanjem.

Tvrdoglava stanica

Netko će reći da su žene bile uspješnije u obavljanju svoje zadaće.

Jer, bila je to egzistencija u kojoj se ili gladovalo ili jelo do iznemoglosti.

Često je bivalo da muškarci danima odsustvuju u potrazi za hranom.

Žene su za to vrijeme ostale sam s vrlo malo ičega drugoga osim vlastitih masnih stanica!

One su njih i njihovu djecu spašavale da ne skapaju od gladi.

Ženama je bila potrebna dodatna masnoća da se održe u vrijeme trudnoće i dojenja, tako da je priroda ženskom tijelu podarila veću mogućnost skladištenja masnoća.

Muška masna stanica je razvila kapacitet da od skapavanja od gladi štiti samo jednu osobu, svoga muškoga nositelja.

Ženska je masna stanica evoluirala tako da može štititi dvije osobe, svoga ženskoga nositelja i još nerođeni fetus.

Većom sposobnošću žene da skladišti masnoće povećavali su se njezini izgledi za preživljavanje i održanje vrste.

Štoviše, da ženska masna stanica nije evoluirala u tako tvrdoglavu stanicu, moguće je da danas ne bismo ni postojali.

Danas, međutim, nema potrebe da danima ili mjesecima gladujemo, tako da nam nije potrebno niti toliko masnoće.

Ipak, naš organizam se tome još nije prilagodio.

Metabolizam – trbuh, bokovi…

Budući je donja polovica tijela pogodna za skladištenje masnoće potrebne u trudnoći, to su upravo i dijelovi na kojima većina žena nosi svoju masnoću:

  • kukovi,
  • butine
  • i stražnjica.

Takve nakupine masnoće daju mnogim ženama kruškastu siluetu, s uskim ramenima i širokim bokovima.

Kod većine muškaraca i nešto malo žena, prisutna je tendencija taloženja najvećeg dijela masnoće u području trbuha, što im daje siluetu koja podsjeća na jabuku.

Nasuprot masnoći nataloženoj na bokovima i stražnjici, masnoća na trbuhu je “tvrđa” vrsta masnoće, koja na dodir nije mekana i opuštena.

Visceralna masnoća je tip masnoće koji se povezuje s bolestima kao što su.

  • poremećaj razine šećera u krvi,
  • dijabetes odraslih osoba,
  • povišen krvni tlak,
  • visoka razina kolesterola u krvi
  • i srčane bolesti.

Iako osobe čija silueta podsjeća na jabuku podliježu većem riziku oboljenja od nekih bolesti, ipak imaju jednu prednost pred osobama s kruškastom siluetom: njima je lakše smršavjeti!

Abdominalna masnoća je metabolički aktivnija od one na kukovima i butinama.

Brže se nakuplja, ali i brže razlaže od masnoće nataložene na kukovima i butinama.

Metabolizam – nemojte gladovati

Masnoća je vraški izdržljiva. No to ne znači da je nepobjediva.

Nemojte gladovati.

Držeći dijetu u nastojanju da se riješite suvišnih kilograma, zapravo samo jačate sposobnost svojih masnih stanica da zadržavaju masnoću.

Posebice je to slučaj sa ženama, jer one tijekom života prosječno desetak puta drže dijetu.

Kad držanjem dijete ograničite unos kalorija, masne stanice nedostatak kalorija tumače kao signal opasnosti od izgladnjivanja.

To ih navodi da zadržavaju masnoću i da je, po prestanku dijete, pojačano nakupljaju u još većim količinama.

Dijete nauče masne stanice kako da se brane.

Rezultat toga je da se linija masne zaštite izuzetno teško probija, posebice nakon što je ojačana svakom dijetom.

Usporite. Da biste trajno smršavjeli, kilograme skidajte polako.

Razumna stopa mršavljenja je 250-500 g tjedno.

Polagano smanjivanje tjelesne težine neće potaknuti obrambene mehanizme masnih stanica.

Da bi se razbili stari obrasci i ustrojili novi, treba vremena.

Recimo, ako ste svakoga jutra mazali kruh ili tost debelim slojem putra i prekrivali ga punom žličicom marmelade, trebat će vam tjedni da se prilagodite novoj navici.

Metabolizam – kretanje, dojenje

Stručnjaci savjetuju da tijelu treba dati oko 10 tjedana za prilagođivanje.

Ako i nakon 10 tjedana još uvijek jedete hranu s niskim sadržajem masnoće, vjerojatno se kod vas uspostavio novi, zdrav obrazac prehrane.

Krećite se. Prekomjerno unošenje hrane nije najveći problem debljine – to je nedostatna tjelesna aktivnost.

Vježbanje na tri načina pridonosi smanjivanju tjelesne težine.

  • Kao prvo, sagorijevamo više kalorija nego što bismo ih sagorjeli tijekom cijeloga dana.
  • Drugo, vježbanjem se povećava mišićna masa koja sagorijeva više kalorija nego masno tkivo.

Štoviše, osobe koje vježbaju jedan sat na dan sagorijevaju oko 8% više kalorija nego osobe koje dan provedu na kauču, čak i u stanju mirovanja.

  • Napokon, vježbanje ubrzava rad enzima koji razlažu masnoću.

Također, ako ste rodili, iskoristite prednost dojenja.

Žene koje se nalaze u svom plodnom razdoblju i razmišljaju o rađanju, trebale bi planirati da svoju bebu doje, a ne hrane pomoću bočice.

Jer, njihov će organizam sagorijevati ogromnu količinu kalorija samo za proizvodnju mlijeka.

Kalorije nisu potrebne samo za proizvodnju mlijeka, već se troše i njegovim izlučivanjem.

Metabolizam – zahvalite precima

Masnoća je nepravedna.

Izgleda da neke osobe mogu jesti bez kraja i konca, grickaju dok uvečer gledaju TV i uživaju u desertima, a da pritom ne dobiju niti jedan suvišni gram.

S druge strane, neke osobe jedva da smiju pojesti bilo što i moraju paziti na svaki zalogaj.

Mogu šetati pola dana, odreći se grickalica pred TV-om, pa ipak njima se kilogrami slažu lakoćom kojom im raste kosa.

Ako spadate u ovu drugu kategoriju, nemojte kriviti sebe. Ne mora biti vaša greška. Okrivite svoje gene.

Mnogo je onih koji se cijeli vijek hrvaju s kilogramima, i za to trebaju zahvaliti svojim precima.

Ali nemojte misliti da vam to daje pravo da istaknete bijelu zastavu i posegnete za kutijom keksa.

Može biti da vaši geni rade protiv vas, ali s masnoćom se ipak možete izboriti. Jedino se morate boriti žešće nego neki drugi.

Metabolizam – jedu malo, ali…

Nekad se smatralo da sve debele osobe jednostavno previše jedu.

A onda se rezultati studija krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina počeli otkrivati bitno drukčiju sliku o njima.

Istraživanja su pokazala da mnoge osobe s prekomjernom težinom ne jedu ništa više nego vitke osobe.

Umjesto toga, otkriveno je da su one nositelji složenih i biološki ugrađenih čimbenika koji rade protiv njih.

Evo i dokaza za to:

  • Tijekom sto dana istraživači su 6 dana tjedno davali identičnim blizancima 1.000 kalorija više nego obično.

Iako su svi unosili previše kalorija, neki su se udebljali više nego drugi.

Međutim, svaki par blizanaca udebljao se (ili nije) potpuno identično.

  • U studiji koja se bavila identičnim blizancima koji su živjeli odvojeno, istraživači su otkrili da se njihova tjelesna težina gotovo ne razlikuje.

Bez obzira na prehrambene navike i opseg tjelesne aktivnosti.

  • Istraživači su u laboratorijskim uvjetima izolirali gen miša koji je izazivao pojačan tek i usporavao metabolizam.

Kasnije je sličan gen debljine izoliran i kod čovjeka; trenutno, međutim, dokazi navode na zaključak da taj gen rijetko izaziva debljinu u čovjeka.

Znanstvenici su tek počeli otkrivati na koji nas to način geni čine debelima.

Oni pretpostavljaju da je nekoliko različitih tipova gena gojaznosti opstalo iz ranijih generacija koje su se tijekom razdoblja slabe prehrane borile protiv smrti od gladi.

Takvi geni su omogućavali našim precima da u razdobljima izobilja hrane jedu mnogo i skladište kalorije.

Potom, kad bi nastupilo razdoblje gladi, geni su im pomagali da troše manje kalorija i žive od vlastite masnoće dokle god je bilo potrebno.

Na taj način su preživljavali, smatraju istraživači.

Vjeruje se da je taj gen prevladavao posebice među Indijancima pacifičkih otočja, Latinoamerikancima i Afroamerikancima.

Oni prema nekim istraživanjima masnoću skladište lakše od pripadnika drugih etničkih skupina.

Provjerite

Znanstvenici još uvijek nisu usavršili testove koji bi omogućavali da se jednostavnim vađenjem krvi i analizom uzorka utvrdi jeste li ili niste nositelj gena debljine.

No došli su do točke na kojoj vas uvidom u različite čimbenike, kao što je činjenica jesu li vam roditelji debeli ili nisu, mogu obavijestiti o vašim izgledima imate li ili nemate problema s težinom.

Provjerom podataka koji slijede, otkrijte koji ste zgoditak izvukli na “genetskoj lutriji”:

  • Ako oba vaša roditelja imaju prekomjernu tjelesnu težinu, imate oko 80% izgleda da i sami imate problema s prekomjernom tjelesnom težinom.
  • Ako jedan vaš roditelj ima problema s tjelesnom težinom, vaši izgledi za to su oko 40%.
  • Ukoliko niti jedan od vaših roditelja nema prekomjernu tjelesnu težinu, vaše šanse da se udebljate su oko 10%.

Podijelite članak “Metabolizam upravlja vašim tijelom, saznajte zašto ste debeli?” svima koji doista žele smršaviti:

Možda će vam se svidjeti