Mjesec – istine i zablude! Što je točno o utjecaju Mjeseca? – Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Mjesec – istine i zablude! Što je točno o utjecaju Mjeseca?

0

Mjesec – istine i zablude o utjecaju Mjeseca na ljude objašnjava stručnjak.

Mjesec, nama najbliže nebesko tijelo, oduvijek je pobuđivalo pozornost. U dugim noćima, kad se sva priroda smiruje, ljudi su rado promatrali tog nijemog svjedoka brojnih zbivanja.

Nije bilo daleko od primisli da Mjesec i nije tako nezainteresiran za sve ono što se događa na Zemlji, da je ponekad i sudionik ili čak uzročnik tih zbivanja. Vjerovalo se da je njegova moć velika i da, može predskazati buduće događaje.

Brojne legende povezane su s Mjesecom, a za meteorologe je napose zanimljivo što je dugo vremena smatran valjanim prognostičarem vremena!

Ne smijemo zaboraviti da je suvremena služba prognoze vremena stara tek malo više od pola stoljeća, a čovjek je, takoreći, od svoga postanka imao potrebu da predviđa vrijeme, da obrani sebe i svoju imovinu od nesklonih mu (i nepoznatih) prirodnih sila.

Pomagače i saveznike je tražio na sve strane i nije neobično što se kušalo iskoristiti mistično “biće” što se pojavljuje i nestaje na nebu, što mijenja izgled, položaj, sjaj i boju.

  • Narod o Mjesečevim mijenama

U toku minulih stoljeća Mjesec nije gubio na cijeni kao predskazivač vremena. Što više, stvorene su brojne teorije koje su trebale potvrditi njegov utjecaj na vrijeme.

Napose je za astrologe Mjesec bio nepresušna inspiracija. Tako je u Njemačkoj još godine 1838. glasoviti astrolog Falb proricao vrijeme prema Mjesecu.

On je svaki dan što dolazi u vrijeme mlađa, uštapa i drugih faza Mjesečevih mijena nazvao “kritičnim” danom i tvrdio da će se tih dana negdje dogoditi nekakva neobična pojava (provala oblaka, poplava, oluja i si.)  – u čemu nije mogao mnogo ni pogriješiti s obzirom na promjenljivost vremena u Evropi!

U Rusiji je godine 1891. astrolog Delčinski sastavljao svoje prognoze vremena na temelju položaja Mjeseca. Glasovita je i tzv. “Mjesečeva teorija”, prema kojoj pri “povećanju” površine Mjeseca od prve četvrti do uštapa vrijeme treba da bude lijepo.

Za uštapa ono postaje promjenljivo, a kad nastupi posljednja četvrt  – osjetno se pokvari… Izreka: “Kad se Mjesec napuni – pada kiša” samo je kratak sadržaj cijele te “teorije”.

Dakako, takva tvrdnja nema nikakva fizikalna temelja, a mogla se održati u vrijeme kad nisu postojala brza sredstva veze (telegraf, radio) između udaljenih mjesta i sinoptičke (vremenske) karte na kojima se mogu promatrati vremenske prilike istodobno na jednom velikom području.

Mjesec istovremeno osvijetljava veliki dio Zemlje pa bi  – prema toj teoriji  – u toku posljednje četvrti kiša trebala padati u Zagrebu, jednako kao i u Pragu, Berlinu ili Rimu. A to se vrlo rijetko dogodi. Ima i veliki broj drugih pučkih pravila o vremenu što se temelje na Mjesečevim mijenama. Ponekad su i posve oprečna!

  • Kakvo je vrijeme tri dana prije ili poslije, mijene, takvo ostaje i do slijedeće mijene.
  • Ako je Mjesec tri dana po uštapu jasan, a svugdje naokolo je vedro, bit će do mlađa lijepo vrijeme.
  • Neke izreke vode računa i o tome je li Mjesečev srp (rog) okrenut prema gore ili dolje.
  • U Engleskoj postoji izreka: “Ako Mjesec leži na leđa, stavi čizme i pripremi ogrtač!”
  • Slična je i naša (prema zapisu prof. M. Gollnera, iz Samobora): Ako Mjesec-mlađak ima “trbuh” više nagnut prema dolje  – bit će skoro kiše.
  • Međutim, u Lici smatraju da “Ako su mlađaku oba roga okrenuta gore, a trbuh dolje, bit će suho vrijeme”.
  • Nasuprot tome, ako je jedan rog okrenut nebu, a drugi zemlji, sigurno dolaze oborine.
  • Zanimljiva je (ali i nekorisna, dakako) “Herschelova križaljka o vremenu”, što je tiskana u “Stoljetnom hrvatskom kolendaru” godine 1851 (vjerojatno prepisana iz sličnih stranih publikacija), prema kojoj je vrijeme što će vladati do slijedeće mijene prikazano u ovisnosti o satu nastupa neke od Mjesečevih mijena!
  • Ukoliko mijena nastupi bliže ponoći, vrijeme će biti ljepše, a čim je “bliže poldnevu, tim neprijaznije sljedi vrieme”.

Nedvojbeno je da pučki predskazivači vremena, nestručnjaci, vjeruju da Mjesec ima veliki utjecaj na vremenske prilike.

Ukoliko i zanemarimo prenaglašenost tih tvrdnji, pa i oprečnost  – što su uvijek prisutni u pučkim pravilima o vremenu, može li znanost bez pogovora odbaciti sva ta zapažanja, što su se skupila u toku brojnih minulih stoljeća?


Utjecaj Mjesečevih mijena na stvaranje oluja. Ispod crteža su faze Mjeseca: 1 – prva četvrt,
2 – pun Mjesec (uštap), 3 – posljednja četvrt, 4 – mlađ
Činjenica je da Mjesec utječe na pojavu plime i oseke na Zemlji. Onda, ako Mjesec može da “pokreće” goleme količine vode, zašto to ne bi mogao učiniti i s mnogo lakšim zrakom? Čini se: pitanje je logično.
Međutim, po zakonu gravitacije privlačenje je ovisno o masama tijela što se privlače. Masa oceana (cijeni se na oko 45 trilijuna tona) mnogo je puta veća od mase naše atmosfere, budući da je zrak pri Zemljinoj površini (gdje ima najveću gustoću) 777 puta lakši od vode.
Zrak pritiskuje Zemlju tlakom od “jedne atmosfere”, što odgovara stupu vode visokom deset metara. To znači da “zračno more” po svojoj masi odgovara “oceanu” dubokom samo deset metara.
U tako plitkom oceanu teško bismo mogli uočiti bilo kakvu plimu i oseku. Kad bi Mjesec obilazeći oko Zemlje uistinu “vukao” za sobom zračni val plime, on bi bio tako mali da ga ne bi uočili ni najosjetljiviji barometri.
  • Oluje i mlađak
Pa ipak, “atmosferske plime i oseke”  – dokazane su! Period im je poludnevni, a njihova veličina iznosi tek koju stotinku milimetra stupca žive u barometru.
Zamijećeno je također (u Uppsali i Hongkongu, na primjer) da postoje i poludnevne promjene vjetra što se s time mogu povezati.
Međutim, teško je vjerovati da tako male promjene tlaka mogu imati značajniji utjecaj na vrijeme.
Ali, to nije sve. Učenjaci na Sveučilištu u Newyorku usporedili su pojavu 270 olujnih nevremena na sjevernom Atlantiku, u razdoblju od 1889. do 1958. godine, s Mjesečevim mijenama.
Statistika je pokazala da je broj nevremena znatno češći u vrijeme mlađaka i uštapa nego za drugih Mjesečevih mijena (Vidi crtež!).
Preporučeni članci
1 of 6

Američki znanstvenici Bradley i Woodbary su godine 1962. pokazali da i podaci o oborinama u Sjedinjenim Američkim Državama pokazuju periodičnost koja je usko vezana s Mjesečevim ciklusom, s dva maksimuma (u vrijeme mlađaka i uštapa) i dva minimuma.

Slično je ustvrđeno i za Novi Zeland. Znanstvenik Bowen je pretpostavio da to ima veze s meteorskim pljuskovima, na koje utječe položaj Mjeseca na taj način što se na česticama stvaraju elektrostatski naboji, što pospješuje stvaranje oborina, kojima te čestice služe kao jezgra na kojima se skuplja vodena para.

Postoje, dakle, nekakve uzročne veze vremena i djelovanja Mjeseca, ali je nepoznat i nesiguran lanac geofizičkih i meteoroloških procesa, mehanizam prijenosa tih utjecaja. Ta novija otkrića znanstvenika ne mogu objasniti zašto se vjerovanje o utjecaju Mjesečevih mijena na vrijeme održalo tako dugo.

Tumačenje bi moglo biti i slijedeće: u umjerenim se zemljopisnim širinama vrijeme mijenja dosta često, u prosjeku svaka četiri-pet dana, dok Mjesečeve mijene nastupaju svakih sedam dana.

Nije rijetkost da dolazi do stanovite koincidencije tih fenomena, pri čemu čovjek jamačno prije uoči upravo one rijetke, slučajne, ali naglašene vremenske promjene.

Ako se te promjene dogode upravo u vrijeme neke Mjesečeve mijene, onda će već prisutno vjerovanje o mističnom djelovanju Mjeseca dobiti “na težini”. Od takva zapažanja do izricanja pučkog pravila o vremenu put nije dalek.

  • Kada Mjesec može biti prognozer vremena?

Međutim, ima slučajeva kada Mjesec uistinu može biti nagovijestitelj nastupajućeg vremena! Da nema Mjeseca ne bismo mogli u toku noći otkriti fine visoke oblake, perjastog ili pramenastog izgleda, ili jednolični tanki i prozirni veo  – što su ponekad vjesnici pogoršanja vremena.

Zađe li Mjesec iza tih oblaka, njegova se svjetlost lomi i odbija na brojnim ledenim kristalima od kojih su sačinjeni ti oblaci, i može se dogoditi da se oko Mjeseca zamijeti bijeli ili obojeni prsten (kolut). Tada možemo predmnijevati da će se vrijeme pogoršati.

Objašnjenje je jednostavno: ti se oblaci (meteorolozi ih zovu “cirusi”) pojavljuju dosta redovito kao prethodnica ciklone  – glavnog uzročnika lošeg vremena. Ima dosta pučkih vremenskih pravila što to zapaženje izriču:

“Ako se oko Mjeseca vide maleni koluti koji su katkada i obojeni u blijedim nijansama, duginih boja  – znak su skorih padalina” (prema M. Gollneru).

Neki su meteorolozi, naime, ustvrdili da se nakon pojave prstena oko Mjeseca (“halo oko Mjeseca”), oborine mogu očekivati s većom vjerojatnosti nego ako ga nema.

Statistika takvih slučajeva pokazuje da se u dvije trećine slučajeva nakon 12 -18 sati po pojavi prstena mogu očekivati oborine.

Zamijećeno je također da je vjerojatnost pojave oborina nakon haloa veća zimi nego u ljetu, da sjajniji prsten znači veću vjerojatnost za oborine, da veći prsten znači da će oborine prije doći!

Približavanje ciklone praćeno je pojavom gušćeg vela cirusnih oblaka, a time je stvoreno više površina na kojima se svjetlosne zrake reflektiraju i lome.

Nepouzdanost vremenskih pravila što se temelje na opažanju prstena oko Mjeseca potječe dijelom i zbog toga što sve ciklone ne uvjetuju promjene vremena u jednakoj mjeri, a vrijeme u mjestu opažača prilikom približavanja ciklone znatno ovisi i o tome da li će središte ciklone proći sjevernije ili južnije od stajališta motritelja. Iz naših krajeva potječe i izreka:

“Kad se oko Mjeseca vidi kruna ili kolo – bit će bure”. Točno je da često nakon prolaza ciklone, što sa sobom dovlači hladniji zrak, na Jadranu zapuše bura. Kišu navješćuju – prema različitim pučkim izrekama – blijed Mjesec, tupi (mutni) roščići, Mjesečeva duga, lažan Mjesec…

Lažni Mjesec je jedna od pojava što spada u širu skupinu “halo pojava” – što smo ih već objasnili. A blijed Mjesec? – Uistinu, u mnogim krajevima svijeta postoji pravilo:

“Kad je Mjesec blijed – navješćuje kišu, kad je čist i sjajan – bit će vedro, kad je crvenkast – bit će vjetrovito!”

To i nije bezvrijedno vremensko pravilo. Blijedi Mjesec znači zapravo da se oko njega nalazi tanki veo visokih oblaka što često prethode ciklonama.

Sjajni, bijeli Mjesec ukazuje da je nebo vedro i zrak razmjerno suh, zbog čega je razložno i očekivati nastavak lijepa vremena. Crveni Mjesec ukazuje na povećani broj čestica prašine u zraku, što se obično događa pri kraju razdoblja stabilna vremena, a pred nastupom vjetrovitog ili kišovitog vremena.

  • Mjesečeve mijene ne mijenjaju vrijeme

Razložna je i izreka: “Oštar srp Mjeseca prijeti vjetrovitim vremenom”. Kad je zrak dosta miran i nema jačeg vjetra, u atmosferi će postojati slojevi zraka (osobito pri Zemljinoj površini) u kojima će se temperatura nejednako mijenjati s visinom.

U donjem dijelu atmosfere, u troposferi, temperatura uglavnom pada s porastom visine, ali ponekad i ponegdje i raste! Mjesečeve zrake nejednako će se lomiti u slojevima različite temperature i gustoće, zbog čega će krajevi Mjeseca izgledati nejasni, razvučeni (tupi oraščići).

Ako u donjem dijelu atmosfere postoji jači vjetar, on će ispremiješati zrak, razbiti slojeve veće gustoće, i zrake Mjesečeve svjetlosti pravilnije će se prelamati dok ne stignu do nas. Mjesec će biti ocrtan oštrije. Stoga jasni rubovi Mjeseca ukazuju da u višim slojevima puše jak vjetar, što će možda kasnije zapuhati i pri tlu…

Duga oko Mjeseca je općenito znak promjenljiva vremena, pri čemu se izmjenjuju vedra i kišna razdoblja, pa pojava Mjesečeve duge samo ukazuje na mogućnost za pojavu kiše, premda u trenutku njezina opažanja može biti vedrina.

Postoje i druga vjerovanja o utjecaju Mjeseca na vrijeme, što su posve netočna. Ljudi vjeruju da Mjesec rastjeruje oblake, da zrači hladnoću i šteti biljkama…

Tvrdnja da Mjesec rastura oblake lijep je primjer zabluda. Pred večer se oblaci često razilaze zbog općeg smirivanja vremenskih prilika (Sunce zalazi, nema topline što grije zrak i pomaže stvaranju oblaka), a Mjesec se ukazuje. Ljudi su u tom slučaju zamijenili uzrok i posljedicu.

Mjesec vidimo zato što su se oblaci razišli, a nisu se oblaci razbili zbog djelovanja Mjeseca! “Sjajan Mjesec donosi mraz!” Nije točno! Mjesec ne zrači nikakvu hladnoću. Naprotiv…

Međutim, često ga vidimo – onako okruglog i vapnenasto bijelog u dugim i hladnim zimskim noćima, kad je pri vedrom vremenu uslijed zračenja osobito velik gubitak topline Zemljine površine.

Time se hladi Zemljina površina i zrak u njezinoj blizini, što često vodi pojavi mraza. Dogodi se to i u proljeće, pa biljke i Voćke mogu od mraza pretrpjeti ozbiljne štete. Za sve one koji mnogo ne razmišljaju, ili ne znaju pravi uzrok pojave mraza, glavni je “krivac” za pogibelj biljaka nedužni Mjesec…

Očito, ne smijemo potcijeniti ulogu Mjeseca kao posrednika u otkrivanju moguće promjene vremena, ali ne valja niti precijeniti njegovo značenje u djelovanju na vremenske prilike.

Dok se ne dokaže suprotno, razložno je vjerovati da se Mjesec i vrijeme mogu mijenjati zajedno, ali da Mjesečeve mijene ne mijenjaju  – vrijeme!

Tekst je napisao inž. Milan Sijerković, meteorolog, a objavljen je u časopisu Čovjek i svemir broj 1, iz 1975-1976. godine.

Izvor: Zvjezdarnica.com

Nakon ovog stručnog članaka, zanimati će vas i kakva su narodna vjerovanja o utjecaju Mjeseca:

 

Kako Mjesec djeluje na vašu težinu, kosu, kožu i živce

Izvor zvjezdarnica.com
Možda će vam se svidjeti