Napad panike – mučno vam je, bojite se, znojite se i drhtite – Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Napad panike – mučno vam je, bojite se, znojite se i drhtite

0

Napad panike događa je jednoj od deset osoba iz vaše okoline. Pročitajte zašto?

Napad panike nije smrtonosna bolest, ali je poremećaj koji dugo traje i dugo se liječi. Sami ne možete mnogo učiniti, zato potražite savjet liječnika.

Ako prepoznate neke od simptoma koje ovdje opisujemo nemojte se prestrašiti.

Panični poremećaj je ozbiljan psihički problem, ali se može liječiti uz pomoć psihoterapije i odgovarajućih lijekova.

Ovdje pročitajte kako razlikovati panični poremećaj od napadaja panike koji je u svom životu iskusila većina ljudi.

Bolesnik simptome opisuje svojim riječima: «U posljednjih mjesec dana osjećam:

  • strah od bolesti, tj. imam osjećaj da ću se srušiti.
  • ruke mi se počnu tresti,
  • srce mi ubrzano radi,
  • izgubim volju za životom
  • pomišljam kako ništa nema smisla
  • padaju mi samo crne misli na pamet,
  • ne mogu normalno živjeti od takvih strahova.

Liječnica mi je rekla da to nije ništa, da manje radim, pijem puno vitamina i odmaram se…

Neki su mi prijatelji rekli da je to depresija, pa sam zbunjena i ne znam kome bih se obratila za savjet, mogu li se sama izliječiti yogom, da li da uzimam lijekove…?»

Ovo je uobičajena priča osobe koja pati od paničnog poremećaja, a simptomi koje opisuje često se javljaju kod mnogih ljudi.

Većina se od ovakvih simptoma oporavi bez liječenja, a samo manji broj ljudi razvije panični poremećaj.

Napad panike se od paničnog poremećaja razlikuje po tome što su napadi panike spontani i neočekivani, barem u početku.

Dok je za panični poremećaj karakteristično da pacijenti predosjećaju kad će nastupiti napadaj i brinu se zbog sljedećeg napadaja.

Vrhunac napadaja

Simptomi panike mogu biti:

  • prestrašenost,
  • drhtanje,
  • znojenje,
  • mučnina,
  • bol u trbuhu,
  • ubrzani rad srca,
  • bol ili osjećaj pritiska u prsnom košu,
  • vrtoglavica ili nesanica,
  • strah od smrti ili gubitka kontrole.

Napad panike se kod neke osobe događa ako se u desetak minuta iznenada pojave 4 do 5 ovakvih simptoma.

Problem je što obično simptomi prestaju nakon nekoliko minuta pa liječniku ne možete “pokazati” da ste doživjeli napad panike.

Ovakvi napadi nisu neobični, oni se događaju kod 10 posto osoba u vašoj okolini.

Ponekad se napad javi i u snu pa se čovjek doslovce budi u panici usred noći.

Medicina za ovaj poremećaj predlaže osobnu ili grupnu terapiju, a lijekovima pokušavaju sprečiti napade.

No ako psihoterapija ne pomogne, lijekove treba uzimati stalno jer se napadi ponovo javljaju kad se prestane s terapijom.

Napad panike su nepredvidivi

Napadaji panike mogu se pojaviti svaki puta kada se nađete u određenoj situaciji, ili bez jasnog razloga neovisno o situaciji ili spletu okolnosti.

Stoga su potpuno nepredvidivi. Mogu znatno smanjiti kvalitetu života bolesnika i njegove obitelji.

Za vrijeme napadaja panike možete povjerovati da ste neizlječivo bolesni, da ćete umrijeti, poludjeti ili izgubiti kontrolu nad sobom.

Napadaji panike obično traju nekoliko minuta, ali se još neko vrijeme nakon njihova prestanka možete osjećati napetima i uznemirenima.

Neki ljudi koji boluju od paničnog poremećaja mogu bolovati i od nekih drugih anksioznih poremećaja, strahova i depresije.

Uzroci

Liječnici vjeruju da 1/3 ljudi koji imaju panični poremećaj pate od depresije, iako to ne znaju, što može pogoršati i produžiti njihove muke.

Uzrok paničnih napadaja je nepoznat.

Ponekad se mogu pojaviti nakon važnih životnih događaja kao što je:

  • gubitak bliske osobe,
  • preselenje u drugi grad ili državu,
  • razvoda braka
  • ili gubitak zaposlenja.

Nažalost, to su samo nagađanja jer ponekad nije jasno što je doista potaknulo napad panike.

Vjeruje se da su panični napadaji posljedica neke neravnoteže u organizmu, odnosno promjena u kemijskoj ravnoteži tvari u mozgu zvanih neurotransmitori.

Također, smatra se da je pri ovom poremećaju važan i serotonin, kemijski spoj koji doprinosi dobrom raspoloženju.

Danas se vjeruje da je poremećaj serotoninskog sustava također važan činitelj i u nastanku paničnog poremećaja.

Druga je mogućnost da um (mozak) neke osobe pogrešno pretpostavlja da se ona guši pa aktivira mehanizme kojima se to nastoji prevladati.

Razgovor, lijekovi…

Panični poremećaj može se vrlo djelotvorno liječiti.

Ponekad su dovoljni samo objašnjenje o razlozima nastanka simptoma i savjet liječnika, pa da se bolesnik osjeća bolje i da se simptomi ublaže.

Dva su načina liječenja, lijekovima i psihoterapijom, koji se mogu primjenjivati zasebno ili u kombinaciji.

Lijekovi su djelotvorni u 7 od 10 bolesnika.

Lijek koji će vam liječnik propisati vjerojatno će biti jedan antidepresiv ili neka druga vrsta lijeka protiv anksioznosti.

Često se kombiniraju dvije vrste lijekova u kombinaciji koja uspješnije pomaže u kontroli paničnih napadaja.

Također se tim lijekovima ublažava i depresija koja često prati panični poremećaj.

Kao pri uzimanju svih ostalih lijekova, možda ćete i pri uzimanju ovih lijekova imati neke neugodne simptome, ali oni su obično kratkotrajni i prolazni.

Savjeti liječnika

U te neugodne posljedice uzimanja lijekova ubrajaju se pospanost, umor i pogoršanje simptoma nakon prestanka uzimanja lijeka.

Postoji više različitih antidepresiva, a vaš liječnik će vam propisati jedan za koji smatra da će biti najpogodniji za vas.

Da bi antidepresivi djelovali treba ih neprekidno uzimati najmanje 3 do 6 tjedana.

Nakon toga ih treba nastaviti uzimati kako bi povoljno djelovanje lijeka potrajalo i kako se bolest opet ne bi vratila.

Stoga ih uzimajte upravo onako kako vam je to liječnik preporučio.

Neželjena djelovanja starijih, klasičnih antidepresiva su suhoća usta, zamagljen vid, opstipacija i povećanje tjelesne težine.

U muškaraca sa povećanom prostatom može se pojaviti otežano mokrenje.

Najčešća neželjena djelovanja novijih antidepresiva su mučnina, prolazno pojačanje anksioznosti, glavobolja, vrtoglavica i pospanost.

Ako imate neke od navedenih smetnji izražene u težem obliku ili dulje vrijeme, obratite se svom liječniku koji će smanjiti dozu lijeka ili promijeniti terapiju.

Psihoterapija

O liječenju treba odlučiti stručnjak.

Primjerice, vaš liječnik može odlučiti da je za vas najprikladnije kombinirano liječenje lijekovima i psihoterapija.

Nekim će ljudima biti dovoljno samo kraće liječenje lijekovima ili psihoterapijom tijekom nekoliko tjedana.

Nekima će pak trebati dugotrajnije liječenje tijekom godine dana i dulje.

Osim spomenutih metoda liječenja korisne su i vježbe relaksacije te vježbe pravilnog disanja.

Preporučuje se izbjegavati veće količine crne kave jer kofein može provocirati panični napad.

Bez obzira na to koji lijek uzimate, važno je da ga uzimate sve dok liječnik ne odredi drugačije.

Najvažnije je da se uz pravilno liječenje panični poremećaj može uspješno svladati.

[spacer color=”264C84″ icon=”Select a Icon” text=”” style=”1″]

Vaši prijatelji ponekad imaju panične napade? Podijelite im ovaj tekst:

Možda će vam se svidjeti