Nespavanje i česti prekidi sna uzrokuju nervozu i razdražljivost – Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Nespavanje i česti prekidi sna uzrokuju nervozu i razdražljivost

0

Nespavanje u vrijeme REM faze može izazvati neuroze i psihičku labilnost

Nespavanje ispitanika koje su u jednom istraživanju budili svake noći četiri-pet puta usred REM-faze izazvalo je njihovo nerazumno ponašanje, na granici psihičke bolesti.

Ako se spavanje stalno prekida u vrijeme kad nas adrenalin potiče da sanjamo, počinjemo halucinirati, gubimo kontakt sa stvarnošću i ponašamo se kao da smo uzeli drogu

Ponekad ste nervozni, razdražljivi i teško se koncentrirate, a da ne znate što je tome uzrok.

Mnogi vjeruju da im se to događa zato što premalo spavaju, ali neki znanstvenici tvrde da je uzrok ovakvih psihičkih tegoba prekidanje snova.

U stručnoj literaturi pronašli smo ovaj opisa doživljaja koji je zabilježio jedan psihijatar što jer povod za ovaj članak.

Neki se pomorac vratio iz Australije, gdje je dobro zarađivao radeći na brodu koji je lovio rakove.

Iako je bio kuhar, kad god je trebalo morao je pomoći vaditi mrežu punu ulova. Obično se svaka tri sata, danju i noću, oglašavala sirena pozivajući sve članove posade da dođu na palubu i pomognu.

Mislio je da će lako izdržati ta dva-tri tjedna, ali već nakon par dana posada je postala nervozna i nasilna, zbog svake sitnice izbile bi svađe i tučnjave.

Nakon tjedan dana gotovo nisu međusobno razgovarali, neki su postali depresivni. Drugi su bili nasilni pa je napokon nakon bezazlene svađe oko ručka jedan mornar napao drugog nožem i ubio ga!

Iako se pomorcima često nude slični poslovi na brodovima koji imaju premalo posade, čovjek se bojao da opet ne upadne u sličnu gužvu, pa je godinu dana bio bez posla.

Napokon ga je supruga nagovorila da ode psihijatru. On mu je objasnio da za strašan događaj na australskom brodu nije bio kriv manjak spavanja kod posade, nego prekidanje njihovih snova!

Nespavanje – umor, nervoza…

Zbog premalo spavanja čovjek se može osjećati umorno, nervozno i dezorijentirano, ali ako premalo sanja, to će na njemu ostaviti mnogo dublji trag.

To su dobro znaju nasilnici koji žele nekoga psihički uništiti i nešto saznati od zarobljenika – bude ga noću i danju svaki sat! To ljude psihički uništava, a da pritom nema nikakvih tragova na njihovu tijelu.

Iako se ne može točno objasniti što se sve događa u čovjekovu snu, znanstvenici su oduvijek voljeli “čačkati” po snovima.

Tijekom godina, došlo se do zaključka da se tumačenjem snova mogu otkriti skrivene misli i osjećaju, objašnjavaju znanstvenici.

Djeca su bila posebno dobar medij jer bi zaspala po danu, pa je bilo lakše pratiti što se s njima događa. Naime, djeca nemaju snagu volje odraslih, pa kad im popusti pozornost, često samo zažmire i padnu u lagan san u školi, za ručkom, pred televizorom…

Znanstvenici su u toj fazi sna snimili ritam njihovih moždanih valova i pokrete očnih kapaka.

Pokazalo se da su u isto vrijeme zabilježili aktivnost mozga i brze pokrete očiju, pa su posumnjali da su obje pojave povezane sa  sanjanjem.

Nastavili su istraživati s odraslim dragovoljcima i otkrili da za vrijeme spavanja mozak prolazi kroz faze u kojima radi istim intenzitetom kao u budnom stanju!

To znači da se mozak u snu ipak ne odmara čitavo vrijeme kao što mnogi vjeruju.

Mozak najviše radi u REM-fazi, koja se prepoznaje po tome što spavač brzo miče očima ispod spuštenih kapaka.

Istraživanja su pokazala da su takvi pokreti očiju povezani sa sanjanjem, pa su se osobe probuđene usred REM-faze sjećale sna do najsitnijih pojedinosti.

Nespavanje – pogledajte mačku

Više od 80 posto ispitanika probuđenih nakon REM-faze sjećalo se da su nešto sanjali. Čak 95 posto onih koju su bili probuđeni usred REM-faze sjećali su se svojih snova.

S druge strane, većina ispitanika koje su pustili da spavaju bez prekida obično se ujutro nije ničega sjećala. Znanstvenici su otkrili da REM-faza u spavanju postoji kod svih sisavaca osim kod bodljikavog mravoždera i nekih vrsta ptica i reptila.

Ako ne znate kako ta faza spavanja izgleda, pogledajte mačku ili psa kad duboko usnu. Primijetiti ćete kako im se ponekad trzaju šape i brzo pokreću oči ispod kapaka dok spavaju.

Novorođenče provodi osam sati dnevno u REM-fazi. Prije rođenja, otprilike trideset tjedana nakon začeća, zametak je gotovo stalno u REM-fazi.

Djeca od tri do sedam godina, čije se stanje tijekom spavanja pratilo na ekranu u laboratoriju, rijetko su se sjećala da su nešto sanjala. A djeca starija od sedam godina sanjala isto kao i odrasli.

Nespavanje – adrenalin

Psiholog dr. S. Krypener bavio se terapijom snovima, pa je često pratio spavanje dragovoljnih ispitanika. Kad bi ih tri dana za redom svake noći budili četiri-pet puta usred REM-faze, ispitanici bi postali zbunjeni i uznemireni.

Kad bi ovakav tretman trajao tjedan dana, ispitanici bi se počeli ponašati nerazumno, na granici psihičke bolesti.

No kad su iste ljude nekoliko dana za redom budili tek nakon REM-faze, ispitanici su bili umorni, ali nisu bili pretjerano nervozni. Tako je dokazano da čovjekovu psihičkom zdravlju mnogo više smeta ako se budi usred sanjanja nego ako ne spava dovoljno.

Vjeruje se da snovi održavaju emocionalnu ravnotežu, da bi čovjek bez njih postao psihički labilan i neurotičan. Čovjekov organizam je savršen stroj koji se stoljećima prilagođavao prirodi.

Prema jednoj teoriji, prethistorijski je čovjek u surovoj borbi za opstanak spavao kratko i često se budio, tijela nabijenog adrenalinom i spreman za borbu ili bijeg. Tijekom vremena, čovjek je počeo spavati mnogo duže.

Ali mozak u snu i dalje funkcionira kao u davna vremena, kad se kraće odmarao i potom u polusnu bio odmah spreman za akciju.

Dakle, naš mozak i danas za vrijeme spavanja ima slične faze, od laganog sna u kojem je njegova aktivnost povećana, pa sve do dubokog sna.

Adrenalin ili kemikalije pomoću kojih se čovjek nekada često budio i danas djeluju, ali su prilagođeni novim okolnostima i duljem spavanju. Umjesto borbe za opstanak, sada oni pokreću unutarnju aktivnost u obliku snova.

Nespavanje – kao droga

Ako se spavanje stalno prekida u vrijeme kad nas adrenalin potiče da sanjamo, počinjemo halucinirati, gubimo kontakt sa stvarnošću i ponašamo se kao da smo uzeli drogu.

Kakve sve noćne more možemo zbog toga imati, pročitajte ovdje. Ako se prihvati ova teorija, to znači da je čovjek koji isprekidano spava pun spomenute kemijske energije koje se nije stigao osloboditi kroz snove.

Ova kemijska neravnoteža zamagljuje granicu između svjesnog i nesvjesnog, čime se smanjuje moć opažanja svijeta oko nas.

Naravno, nemojte se bojati da će vam se išta ružno dogoditi ako vas netko jedanput probudi usred snova.

No ako se zbog posla, učenja ili nekih drugih obaveza nekoliko noći uzastopce budete budili usred snova, možete postati:

  • razdražljivi,
  • teže ćete se koncentrirati i učiti,
  • ljudi iz vaše okoline ići će vam na živce,
  • stvari koje su vam inače bile jednostavne odjednom mogu postati komplicirane…

Zbog toga ne morate ići k liječniku ili psihijatru, dovoljno je ispitati možete li se uvijek nakon buđenja prisjetiti svih snova.

Psihoterapija vam može pomoći – u ovom članku pročitajte kako on dopire do svih kutaka vaše svijesti. Ako se pak nakon buđenja odmah i uvijek ne sjetite snova, to znači da prekidate najvredniji dio sna.

Obično se to događa kad čovjek duže vrijeme kasno liježe, a ujutro ga budi budilica.

Tu ne pomažu kava, aspirini ili sredstva za umirenje, jedini lijek je da legnete ranije i da se prirodno probudite kad prestanete sanjati.


Što je REM faza sna?

  • Otprilike sat i pol nakon što zaspimo, počinje REM-faza sna.

Mozak počne raditi ubrzano, povećava se krvni pritisak, disanje se ubrzava i srce počinje brže kucati. Iako su nam tada mišići potpuno opušteni, često se trzamo u snu, mrmljamo ili uzdišemo.

  • Vrijeme ovakvih REM-snova, koji nastupaju svakih devedeset minuta, ponavlja se četiri-pet puta tijekom noći.

Smjenjuje se s razdobljima mirnijeg i dubljeg spavanja u kojem je mozak također aktivan, ali se u njima mnogo manje sanja.

  • Čovjek svake noći provede oko dva sata ili 25 posto vremena u REM-fazi, a to je šest godina prosječnog ljudskog života.

Tijekom tih šest godina mozak i um su nevjerojatno kreativni, ali većina ljudi to uopće ne zna. Budete li više pozornosti posvetili snovima koji zauzimaju tako velik dio života, možete svoj život učiniti ugodnijim.


Tekst “Nespavanje i česti prekidi sna uzrokuju nervozu i razdražljivost” podijelite ljudima koji imaju probleme sa snom:

Matičnjak i odoljen su odobreni lijekovi za nesanicu u Njemačkoj, a oni ne griješe!

 

Možda će vam se svidjeti