Parapsihologija je besmislica ili prava znanost? Što kaže Freud?

Parapsihologija je čitav život zanimala oca psihoanalize, a koristio je i sličnu tehniku

Parapsihologija je oduvijek bila na zlu glasu među psihijatrima i sličnim znanstvenicima, ali ipak ih je uvijek nešto vuklo da ju proučavaju.

Veliki psihoanalitičar Sigmund Freud u svojim je djelima izrazio prezir prema onome što je nazvao “crna bujica okultizma”.

No u stvarnosti se zapravo itekako zanimao za paranormalno te se sam okušao u nekim eksperimentima.

Mnogim je ljudima poznato djelo Sigmunda Freuda i njegovo značenje za razumijevanje duševnih bolesti.

Ali samo rijetki znaju da se cijeloga života zanimao za paranormalne fenomene.

To ne čudi, jer Freudov stav prema tom području nije ni u kom slučaju bio jasan i jer je radije tajio svoj interes.

Većina njegovih djela na tu temu je objavljena tek pri kraju njegova života ili nakon njegove smrti.

Freud se uglavnom zanimao za telepatiju, ali uvijek je poricao mogućnost predviđanja budućnosti.

O tom je rekao:

“Predodžba je da osim oštroumnih proračuna postoji neka duševna sposobnost, kojom se mogu u tančine predvidjeti budući događaji.

To su s jedne strane obično previše protuslovi događaji prema očekivanjima i pretpostavkama znanosti.

No s druge strane ponekad se poklapaju s izvjesnim starim i poznatim čovjekovim željama, koje kritika ipak mora odbaciti kao neopravdane zahtjeve.”

Parapsihologija – prijenos misli

Osim toga su Freuda “nepouzdanost, lakovjernost i manjkava uvjerljivost” izvještaja o mogućnosti predviđanja budućnosti uvjerili u to da nema nikakvo značenje za znanost.

No o telepatiji, koju je nazvao “prijenos misli”, imao je drugačije mišljenje.

U toku života kolebao se u uvjerenju postoji li telepatija:

  • s jedne je strane sumnjao u nju,
  • ali je čvrsto vjerovao u mogućnost postojanja telepatije.

Često je u pismima navodio da je sada “uvjeren” u postojanje tog fenomena, ali bi ubrzo nakon toga izrazio želju da može zaboraviti cijelo to sumnjivo područje.

Kao član engleskog i američkog društva za parapsihologiju, Freud je uvijek iznova poticao znanstvena istraživanja tog fenomena.

Također se često u životu bavio slučajevima, koji bi se možda mogli svesti na paranormalni uzrok.

Tako je, primjerice, mjesec dana nakon svojih zaruka nepažnjom slomio prsten koji mu je dala zaručnica.

Parapsihologija – zaručnica

U pismu ju je pitao da li mu je u to vrijeme bila manje odana.

Dok je studirao u Parizu, pričinilo mu se jednom da ga zove zaručnica.

Zapisivao je točno vrijeme takvih događaja i pokušavao saznati što je zaručnica radila upravo u tom trenutku.

Ali mu nije uspjelo dokazati vezu između svojih doživljaja i zaručničinih misli.

Premda je pokazivao osobno zanimanje za to područje, Freud nije nikada imao nijedan telepatski san.

Ni kod svojih pacijenata nije našao nešto što bi upućivalo na postojanje tih fenomena.

To ipak nije Freuda spriječilo da radi ono što je posebno volio: da, naročito nakon ponoći, priča o čudnim i neugodnim događajima.

Kad bi netko izrazio sumnju u sadržaj priča, odgovorio bi omiljenim citatom iz Hamleta:

“Postoji više stvari na nebu i zemlji, nego što vaša školska mudrost sanja, Horacije.”

U pokusima prijenosa misli s bliskim prijateljima postigao je nekoliko uspjeha.

Primijetio je da su “rezultati začuđujuće dobri, posebno kad bih ja preuzeo ulogu medija”.

Parapsihologija – Jones i Jang

Freud nije objavio rezultate tih pokusa ili jasnije izrazio svoje uvjerenje o postojanju telepatije.

Vjerojatno se bojao da bi to moglo biti upotrijebljeno protiv još mlade znanosti psihoanalize.

Freud je veliki dio života posvetio razvoju psihoanalize u teoriji i praksi koja je neprestano bila u unakrsnoj vatri kritike, naročito zato što se bavila spolnošću u djece.

Zato nije želio psihoanalizu izložiti još većoj kritici.

Osim toga su ga njegovi konzervativniji pristaše molili da ne objavi ništa o paranormalnim fenomenima.

Ernest Jones, primjerice, Freudov najznačajniji sljedbenik u Engleskoj, zamjerio mu je što je objavio nešto pozitivno o telepatiji.

Freud se ispričao što je povrijedio “englesku tankoćutnost”, ali je zahtijevao da istinu izrazi onako kako je vidi.

S druge strane je Carl Gustav Jung, koji se tada još slagao s njegovim idejama, Freuda upozoravao da se ne da uvući u “crnu i blatnu bujicu okultizma”.

U odnosu na Jungovo zanimanje za astrologiju i mistiku, bio je krajnje suzdržan.

Parapsihologija – tehnika

Bez obzira na njegovo podvojeno držanje, Freudovo djelo i psihoanaliza su dali vrlo važan doprinos razumijevanju paranormalnih fenomena.

I u izvođenju uspješnih eksperimenata još danas znanstvenici posižu za Freudovim postupcima.

Godine 1900. Freud je objavio knjigu “Tumačenje snova”, koja sadrži neka od njegovih najvažnijih otkrića na području psihologije.

U njoj je opisao “psihološku tehniku, koja omogućuje tumačenje snova”.

Uz pomoć te tehnike postaje također jasno kako nastaju određene teme u snovima.

Freud je tu tehniku nazvao “slobodna asocijacija”.

Zamolio je pacijente da bez iznimke izraze sve ideje i misli koje im padnu na um.

To zahtijeva dva pripremna koraka.

Najprije se pacijent mora usredotočiti na vlastita unutrašnja zapažanja.

Da bi mu to olakšao, Freud bi rekao pacijentu neka legne na ležaj, a sam bi sjeo na stolicu iza njega.

Tako ne bi kretnja ili mimika analitičara odvratila pacijentove misli.

Osim toga je morala vladati potpuna tišina, da bi pacijent lakše oslobodio tok svojih misli.

Parapsihologija – slobodne asocijacije

Drugi pripremni korak je zahtijevao da pacijent izražava misli bez predrasuda, ne cenzurirajući ih ni u kojem pogledu.

Freud je ustanovio da pacijentu dolaze u svijest skriveni osjećaji i misli, ako je poslušao njegove upute i spontano rekao sve što mu je upravo padalo na um.

Freud je, dakako, glavnu pažnju obratio na značenje i porijeklo simptoma bolesti i na pitanje kako se izražavaju u snovima.

Taj postupak je nevjerojatno sličan današnjoj praksi u parapsihologiji.

U takozvanom Ganzfeldskom se pokusu, primjerice, zamoli ispitanika da u toku određenog vremena govori sve što mu padne na um.

Spriječe se svi vanjski podražaji koji bi mogli odvratiti pažnju ispitanika, tako da može naći put do svoje najdublje unutrašnjosti.

Također mu se savjetuje da ne prosuđuje svoje misli racionalno.

Glavna razlika između oba postupka se sastoji u tome, što je:

  • Freud pomoću slobodnih asocijacija želio dobiti informacije o dubokim emocionalnim problemima bolesnika,
  • dok parapsihologija želi paranormalne događaje izvući u svijest.

Parapsihologija – cenzor

Drugi važan doprinos Freudova djela “Tumačenje snova” za parapsihologiju se odnosi na Freudove teorije, kako nesvjesne misli postaju svjesne.

On kaže da u svakome od nas, očito, djeluje nesvjesni “cenzor”, koji ispituje naše misli i zapažanja te odlučuje koje od njih smiju doći u svijest.

Kada cenzor ima dojam da neka određena misao nije prikladna, ona se, kao u snovima, toliko izvrne da naša svijest može jedva shvatiti neprihvatljivu poruku.

U Tumačenju snova Freud obrazlaže različite postupke takvog izoblićavanja.

Vrlo rijetko prekognitivni snovi otkrivaju budući događaj točno i vjerno.

O toj temi možete pročitati i tekst “Jesu li snovi nagovještaj onoga što će vam se dogoditi sutra?”

Često su važne pojedinosti izokrenute ili malo promijenjene. To vjerojatno moramo pripisati cenzoru.

Da bismo mogli san točno protumačiti, moramo te pojedinosti prevesti u njihov izvorni oblik.

Freud je razvio postupak koji to u izvjesnoj mjeri omogućuje.

Kroz praktičnu primjenu svojih teorija Freud je otkrio novu grupu paranormalnih fenomena, koji su, po njegovu mišljenju, bili zaštićeni od uobičajene sumnje.

Kad je proučavao proročanstva vračara koja se nisu ispunila, imao je dojam da je na tragu skrivenom paranormalnom fenomenu.

Parapsihologija – lažno i istinito

Jedna Freudova pacijentica, 43-godišnja žena bez djece, bila je primjerice, pretjerano vezana za oca i nadala se da će ga njezin muž moći zamijeniti.

Nažalost, pokazalo se da njezin muž ne može imati djece.

Kad je imala 27 godina, putovala je u Pariz i tamo je posjetila nekog hiromanta.

Ovaj joj je rekao da će prije svoje 32. godine imati dvoje djece.

To se proročanstvo pokazalo lažnim.

Freud se zapitao kako je vračar došao na taj broj.

Ustanovio je da se majka pacijentice u dobi od 30 godine udala za njezina oca i da je s 32 godine imala već dvoje djece.

Sličan je slučaj otkrio u životu jednog inteligentnog studenta medicine koji je potražio Freuda, jer se osjećao nesposobnim položiti diplomski ispit.

Za vrijeme analiza izišla je na vidjelo čudnovata priča.

Parapsihologija – proročanstva

Mladić je bio potražio astrologa koji je proricao na temelju datuma rođenja.

Rekao je astrologu rođendan jednoga muškarca koji je bio njegov suparnik kod voljene žene.

Astrolog mu je rekao da će njegov suparnik umrijeti u srpnju ili kolovozu iste godine od morskih rakova ili oštriga.

To se proročanstvo nije ispunilo, ali bilo je značajno što se suparnik studenta otrovao oštrigama u ljetu prije proročanstva i tada gotovo umro.

Astrolog je telepatskim putem saznao za mladićevu želju da njegov suparnik umre i o događaju koji se dogodio prethodnoga ljeta.

Iz “proročanstva” se moglo zaključiti da se radi o prijenosu misli, a ne o predviđanju budućnosti.

Iako je Freud bio uvjeren da je telepatija moguća, malo je vjerovao da predznaci, predosjećaji, proročanski snovi i praznovjerica imaju osnovu u vanjskoj stvarnosti.

Pokušao je čak te fenomene promatrati u svjetlu unutrašnje realnosti, koju je otkrila psihoanaliza.

Smatrao je da se veliki dio tih fenomena može objasniti pretpostavkom o regresiji u ranije stupnjeve razmišljanja ili aktiviranjem potisnutih dječjih iskustava.

Što je regresija saznajte u tekstu: “Regresija i uvid u prošle živote – je li to laž ili istina?”

Parapsihologija – dijete kao bog

Raniju razinu mišljenja, koja je po Freudovu uvjerenju igrala ulogu u vjerovanju u natprirodne događaje, nazvao je stupnjem “dječje svemoći”.

Taj se stupanj možda najlakše može objasniti u odnosu dojenčeta prema majci i dojci (ili bočici).

Dojenče je gladno i želi da majka dođe i da ga hrani – i odjednom evo je.

Dijete dobije dojam da majku – s hranom – stvara ono samo svojom mišlju.

Kasnije spozna da to nije točno i da majka i drugi ne ispunjavaju njegove želje bezuvjetno.

Dijete napušta taj stupanj razvoja i počinje razmišljati realističnije.

Freud je vjerovao da većina ljudi, doduše, izraste iz takvog dječjeg razmišljanja, ali se u kasnijem životu povremeno vraća njemu.

U tom stupnju skloni smo praznovjerju.

Drugi aspekt, koji prema Freudu igra ulogu kod praznovjerja, je aktiviranje zaboravljenih dječjih iskustava.

Po Freudovu uvjerenju, praznovjerje se izvodi iz potisnutih, neprijateljskih i okrutnih impulsa.

Kad, primjerice, dijete želi jednom roditelju, bratu ili sestri nešto loše, a dobro zna da je to neispravno, može doći do potiskivanja takvih misli i osjećaja.

Kasnije dijete projicira svoje osjećaje u vanjski svijet i zamišlja da je okruženo zlim dusima ili demonima.

Freud se nadao da će ovim tumačenjem moći objasniti područje natprirodnoga psihološkim kategorijama.

Parapsihologija – telepatski snovi

Ali Freud je bio svjestan da se svi paranormalni fenomeni ne mogu tako tumačiti.

Mislio je da malu jezgru događaja koji se mogu dokazati valja uzeti ozbiljno i pažljivo ih proučiti.

Freud nije imao dojam da postojanje telepatije protuslovi rezultatima njegovih istraživanja, posebno u području sadržaja i simbolike snova.

Pretpostavio je da kod nekih snova telepatski materijal ima primjenu.

Zato psihoanalitičar ne bi trebao raditi nikakvu razliku između telepatskog udjela u snu i drugog materijala sna.

To je bio još jedan dokaz vrijednosti psihoanalize.

U pismu parapsihologu Herewardu Carringtonu iz godine 1921. Freud piše:

“Kad bih još jedanput morao živjeti od početka, posvetio bih se parapsihologiji, a ne psihoanalizi.”

Dalje objašnjava: “Bilo bi mi veliko zadovoljstvo, kada bih sebe i druge mogao nesumnjivo uvjeriti u postojanje telepatskih događaja.”

Te su sumnje možda spriječile Sigmunda Freuda da prodre dublje u suštinu paranormalnih fenomena i ljudskoga duha.

Želite li saznati više o ovoj temi, pročitajte i članak “Što otkrivaju simboli u snovima?”

Da biste se opustili nakon ovog zahtjevnog teksta, pročitajte i članak o tome kako namještaj i boje otkrivaju vaš karakter!

A članak o Freudu, psihoanalizi i parapsihologiji pošaljite prijateljima.

Napišite vaše mišljenje!

pogledaj sve komentare

Vaša email adresa neće biti objavljena, i nećemo ju dijeliti sa trećim osobama. *

Pretplatite se naš newsletter