Ptičja gripa – je li to nova epidemija? | Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Ptičja gripa – je li to nova epidemija?

0

Ptičja gripa je harala svijetom prije petnaestak godina – hoće li se ponoviti opasna pandemija?

Mnogi od nas već su zaboravili kako smo bili u panici da će se ptičja gripa proširiti svijetom i usmrtiti milijune ljudi.

Naime, stručnjaci nisu mogli predvidjeti hoće li se ptičji virus H5N1 koji se širio svijetom ili neki drugi virus gripe promijeniti da lakše prelazi s čovjeka na čovjeka.

Na temelju iskustva iz prošlosti, neki od njih tvrde da ne možemo izbjeći pandemiju, pa kažu da pitanje nije hoće li se to dogoditi, nego kada će se dogoditi.

Da biste se podsjetili (ako ste u to vrijeme bili odrasli) ili naučili što je ptičja gripa, pročitajte kako je u to vrijeme objašnjeno tko može dobiti takvu i kako se zaštititi.

Što je ptičja gripa?

Postoji najmanje 15 različitih vrsta ptičje gripe koje dobivaju ptice širom svijeta. Zarazu je prije 15-tak godina uzrokovala podvrsta ptičje gripe poznata kao H5N1, koja je vrlo zarazna među pticama i brzo izaziva smrt.

Za razliku od mnogih drugih podvrsta ptičje gripe, H5N1 se može prenijeti na ljude i izazvati tešku bolest i smrt.

Zašto se toliko bojimo ptičje gripe?

Virusi gripe su vrlo nestabilni i imaju sposobnost brze promjene, pa mogu prijeći s jedne životinjske vrste na drugu.

Znanstvenici se boje da bi se virus ptičje gripe mogao razviti u oblik koji se lako prenosi s čovjeka na čovjeka, što bi dovelo do vrlo zarazne i smrtonosne bolesti.

To bi se moglo dogoditi ako ptičju gripu dobije netko tko je već zaražen virusom ljudske gripe. Dva bi se virusa mogla pomiješati u tijelu bolesnika i stvoriti novi virus koji se lako širi među ljudima.

Tako bi vjerojatno nastao virus kojem ljudi nikad nisu bili izloženi. Kako čovjekov imunološki sustav ne bi imao nikakvu obranu, zaraza bi mogla strašno pogoditi ljude i proširiti se po čitavom svijetu.

Takva se zaraza velikih razmjera naziva pandemija. Jedna od najvećih pandemije bila je takozvana “španjolska gripa” 1918. i 1919. godine, od koje je umrlo između 40 i 50 milijuna ljudi širom svijeta.

Kako se širi ptičja gripa?

Zaražene ptice šire virus gripe putem sline, izlučina iz nosa i izmeta. Slučajevi kod ljudi dosad su se događali pri izravnom dodiru sa zaraženim peradi i njihovim izmetom.

Ljudi koji dobiju virus od ptica mogu ga prenijeti na druge ljude, ali bolest je općenito blaža kod onih koji je dobiju od zaražene osobe, nego kod onih koji se zaraze od ptica.

Ako se virus ptičje gripe pomiješa s virusom ljudske gripe u čovjeku ili svinji, mogao bi se širiti s čovjeka na čovjeka jednako kao što se širi virus obične ljudske gripe.

Smije li se jesti meso peradi?

U područjima bez zaraze, perad i peradarski proizvodi mogu se jesti kao i obično.

Virus H5N1 je osjetljiv na toplinu. Obične temperature za kuhanje (70°C u svim dijelovima hrane) ubiti će virus. Potrošači se moraju pobrinuti da potpuno skuhaju perad i jaja.

Kako izgledaju simptomi kod ljudi?

Ptičja gripa može kod ljudi izazvati više simptoma. Neki se pacijenti žale na vrućicu, kašljanje, grlobolju i bol u mišićima.

Drugi dobiju očne infekcije, upalu grla i pluća, akutni respiratorni poremećaj i druge komplikacije koje su teške i opasne po život.

Postoji li cjepivo?

Ako znanstvenici znaju koji virus izaziva pandemiju, mogu brzo napraviti cjepivo.

Kako ptičja gripa može postati pandemija?

Najvjerojatniji scenarij jest da se čovjek s virusom ljudske gripe istovremeno zarazi virusom ptičje gripe, pa da ti virusi pomiješaju neke gene i stvore novi virus koji se može brzo širiti među ljudima.

Može li se pandemija spriječiti?

Ako se želi spriječiti velika zaraza, potrebno je brzo ukloniti ptice i druge životinje zaražene virusom H5N1.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se zaražena jata kokoši i drugih ptica istrijebe kako bi se spriječilo daljnje širenje virusa i smanjile mogućnosti ljudske zaraze.

Međutim, WHO upozorava da treba poduzeti sigurnosne mjere kako virus ne bi prešao na radnike koji to obavljaju.

Po čemu se može znati je li počela pandemija?

Svjetska zdravstvena organizacija, uz pomoć stručnjaka za gripu u SAD-u i drugdje, pažljivo prati zaraze gripom po cijelom svijetu, pa će objaviti ako se pojavi moguća pandemijska podvrsta.

Po čemu se pandemija razlikuje od obične zimske gripe?

Do pandemije dolazi kad se pojavi podvrsta virusa gripe koja je vrlo različita od uobičajenih podvrsta gripe koje napadaju svake zime.

Čak ni zdravi ljudi neće imati nikakav imunitet. U prošlom je stoljeću došlo do tri takve pandemije.

Ako zavlada pandemija, kako se može znati koju vrsta gripe ima određeni čovjek?

Iako postoje različiti simptomi ptičje i obične gripe, sigurni odgovor može se dobiti jedino nakon liječničkih pretraga.

Što da radi čovjek koji ima simptome gripe za vrijeme pandemije?

Ne idite na posao ili u školu. Nazovite liječnika telefonom radi uputa, kako ne biste zarazili ljude u čekaonici, pod uvjetom da nije u pitanju hitan slučaj.

Treba li bolesnik otići u karantenu?

Prisilna karantena nije vjerojatna. Uostalom, gripa se može širiti dalje jedan dan prije pojave simptoma. Ipak, bolesnici će se izolirati – to jest, njegovati u zasebnoj sobi – kako bi se zaraza zaustavila.

Ograničit će se putovanja u zemlje gdje se pojavi pandemija, a ljudi za koje se zna da su mogli biti zaraženi možda će trebati ostati kod kuće pet-šest dana kako bi se vidjelo imaju li simptome.

Kako se zaštititi za vrijeme pandemije?

Kao i kod obične gripe, najvažnija je redovna higijena. Perite ruke sapunom i toplom vodom češće nego inače – lako je moguće da je netko kihnuo u dlan i onda dodirnuo istu kvaku kao i vi.

Kad kašljete i kišete, pokrijte usta da ne biste širili bolest. Kišite u maramicu ili rukav; ako kihnete u dlan, odmah operite ruke.

Treba li odustati od putovanja u zemlje gdje se pojavila ptičja gripa?

Zdravstveni stručnjaci kažu da se može putovati, ali treba izbjegavati tržnice sa živom peradi i divljim pticama, kloniti se ribnjaka, zooloških vrtova, peradarskih farmi i drugih okupljališta peradi i divljih ptica.

Da li cjepivo protiv gripe štiti od ptičje gripe?

Ne.


Simptomi:

Zaraženi ljudi mogu imati neke ili sve sljedeće simptome:

  • Blagu prehladu, nadraženo grlo, kašalj i nedostatak daha.
  • Vrućicu višu od 38°C.
  • Proljev, povraćanje i bol u trbuhu.
  • Manje ili veće teškoće s disanjem.
  • U vrlo teškim slučajevima, velike količine sluzi nakupljaju se u plućima i otežavaju disanje. Pacijenti se mogu “utopiti” u vlastitoj sluzi nakon 10 do 20 dana, a mogu se javiti i naknadne bakterijske infekcije.
  • Neprirodno nizak broj limfocita u krvi.
  • Otkazivanje bubrega kao i drugih organa.
  • Zaraza ptičjom gripom H5N1 ima i druge simptome, što je izazvalo brojne pogrešne dijagnoze kao što su encefalitis, bolesti probavnog sustava i kolera.

Zaštita od pandemije:

Dođe li do svjetske epidemije gripe, ovo su savjeti koji će vam pomoći da smanjite rizik u slučaju pandemije, bila ona blaga ili smrtonosna.

  • Budite dobro obaviješteni. Primjerice, čitajte sve što piše o ptičjoj gripi.
  • Cijepite se standardnim cjepivom protiv gripe. Neće vas zaštititi od pandemijskog virusa gripe, ali služi kao mjera prevencije protiv istodobnih zaraza.
  • Pođite doktoru u roku od dva dana nakon pojave simptoma gripe. Ako imate kašalj, grlobolju, bol u mišićima ili vrućicu od 38,3°C ili više, liječnik će vam možda propisati protuvirusni lijek.
  • Često perite ruke ili koristite sredstva za čišćenje ruku na alkoholnoj osnovi. I jedno i drugo pomaže da se spriječi širenje zaraze.
  • Brinite se za svoje opće zdravlje. Zdravo tijelo ima jak imunološki sustav. Jedite zdravu hranu, dovoljno spavajte i rekreirajte se.
  • Budite oprezni u kontaktu s drugima. Ako ste bolesni, ne idite na javna mjesta gdje biste mogli zaraziti druge. Ako niste bolesni, izbjegavajte rukovanje i blizak dodir sa zaraženima.
  • Ako se spremate na put, dobro razmislite. Virusi gripe lako se šire među ljudima u skučenim prostorima kao što su zrakoplovi, vlakovi i autobusi.
  • Ne jedite loše skuhanu piletinu ni sirova jaja. Temeljito kuhanje ubija bakterije i viruse.
  • Izbjegavajte dodir s pticama i ptičjim izmetom u područjima gdje je izbila ptičja gripa. Pandemija nije vrijeme za hranjenje ptica u parku.
  • Držite se pravila dobrog ponašanja kod prehlade. Kašljite ili kišite u maramicu i često perite ruke.

Pročitajte i druge, slične tekstove na portalu “Alter TV”:

Možda će vam se svidjeti