Samopomoć – naučite pravilno disati i spasite se! | | Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Samopomoć – naučite pravilno disati i spasite se!

0

Naučite pravilno disati jer to je važnije od svih drugih pravila zdravog života!

Ne postoji jednostavniji način samopomoći od pravilnog disanja! Više ćete napraviti za svoje zdravlje ako naučite pravilno disati, nego da svakog dana vježbate ili jedete makrobiotičku hranu.

Umjesto traženja kompliciranih načina ozdravljenja, ovdje pročitajte kako trebate disati i zatim to primijenite u svakodnevnom životu.

* Kako rade pluća?

Kad dišemo, zrak prolazi kroz dušnik i bronhije kako bi došao do pluća, unutar kojih se širi u više od 800 milijuna «alveola», najmanjih dijelova pluća. Da bismo bili zdravi i da bismo dobili dovoljno kisika, zrak bi se kod svakog udisaja trebao ravnomjerno raspodijeliti u svim dijelovima pluća.

* Koliko nam je zraka potrebno?

Jednim se udisajem u pluća unosi oko pola litre zraka, a svake se minute udahne u prosjeku 12 puta. To znači da u minuti čovjek ukupno udahne oko 6 litara zraka, u jednom satu oko 360 litara, a godišnje oko 3 milijuna litara. Toliko nam je zraka potrebno u čitavim plućima da bismo bili zdravi i da bi nam svi organi normalno funkcionirali.

* Kako disanje utječe na zdravlje?

To se može usporediti s automobilom. Ako u spremniku imamo 10 litara benzina, možemo se voziti samo 100 kilometara, a nakon toga automobil će se zaustaviti.

Slično je i s našim udisajima: ako u jednoj minuti ne udahnemo oko 6 litara zraka, «zaustavit» ćemo se, ali s mnogo težim posljedicama nego kad automobilu nestane benzina.

* Ali čovjek nikada ne prestaje disati!

Disanje čovjeka usporedili smo s automobilom bez benzina kako bi se razumjelo da je to najvažnija funkcija našeg organizma: kao što automobil bez benzina ne može voziti niti jedan metar, tako ni čovjek bez zraka ne može živjeti niti jedne minute.

Iako je to najvažnija funkcija organizma koja posredno utječe na čitavo naše tijelo, gotovo nitko ne razmišlja o načinu na koji dišemo.

Svaki vozač točno zna kada i koliko treba napuniti spremnik s benzinom da bi se mogao voziti, a većina ljudi uopće ne razmišlja o tome je li napunila pluća s dovoljno kisika da bi mogli zdravo živjeti.

* Zbog čega je važan način disanja?

Kroz milijune godina naše se tijelo razvijalo tako da mu je za pravilno funkcioniranje potrebno oko 6 litara zraka u minuti.

Kako je čovjek najsavršeniji «stroj» koji je proizvela priroda, da bi se takav «stroj» ispravno održavao, treba mu svake minute 6 litara zraka.

Ako stalno udišemo manje zraka ili se on ne rasporedi po čitavim plućima, naš organizma se ne održava na pravi način i moguće su različite bolesti.

* Kako disanje utječe na zdravlje?

Čovjek u prosjeku u budnom stanju udahne i izdahne 12 do 14 puta u minuti, ali zbog bilo kakvog psihičkog i fizičkog napora diše se ubrzano, ponekad i do 100 puta u minuti.

Obično se pogrešno misli da zbog toga u pluća dolazi više kisika, ali zapravo je obratno, ubrzanim disanjem pluća dobivaju manje kisika!

Zbog toga treba naučiti pravilno disati jer ljudi koji pravilno dišu mogu s desetak udisaja dobiti mnogo više kisika i izbaciti mnogo više ugljičnog dioksida iz pluća od onih koji dišu ubrzano.

* Kakvo je pravilno disanje?

Bez obzira na to u kakvom se psihičkom i fizičkom stanju nalazi, većina ljudi diše samo gornjim dijelom prsa, a ne iz trbuha.

To se može vidjeti po tome što se svima pri disanju uzdiže samo gornji dio prsa, a gotovo nitko za vrijeme udisaja ne izbaci trbuh.

A upravo trbušnim disanjem šaljemo zrak do najnižih dijelova pluća gdje mnoštvo krvi čeka novi kisik!

Stanice našeg organizma traže kisik, koji se iz pluća pomoću krvi raznosi po tijelu i pomaže da se hranjive tvari pretvore u biološku energiju potrebnu organizmu da bi uopće funkcionirao.

Pritom se stvara otpadni ugljični dioksid, koji se istim putem vraća u pluća i izbacuje iz organizma.

* Zbog čega većina ljudi ne diše pravilno?

Čitav ovaj proces stvaranja energije potrebne da bismo preživjeli nije pod kontrolom naše volje.

Disanje i prenošenje udahnutog kisika ne događa se svjesno, tim procesom upravlja centar za disanje u čovjekovom živčanom sustavu potpuno nevezano s našim voljnim odlučivanjem.

To znači da mi ne možemo «narediti» našim plućima da ona u idućih nekoliko dana promijene brzinu ili način disanja.

* Što to znači da disanje nije pod kontrolom naše volje?

Čovjekov dišni sustav povezan je s drugim sustavima u tijelu, pa bilo kakva promjena u jednom od tih sustava automatski, bez naše odluke, ubrzava ili usporava disanje.

Primjerice, kad se čovjek prestraši, na trenutak može prestati disati jer mu se “presječe dah”. Također, svaka bol, napetost ili stres prisiljavaju nas da dišemo ubrzano i «plitko».

* Ako disanje nije pod kontrolom naše volje, kako ga možemo promijeniti?

Čovjek može naučiti svojom voljom zadržati dah u plućima, disati brže ili sporije, pliće ili dublje, ali to ne možete napraviti nakon što pročitate ovaj tekst i pokušate to napraviti jedanput ili dvaput.

Trebate redovito vježbati, pa će i mozak naučiti kako da u određenom trenutku pokrene mišiće koji će poslušati vašu zapovijed.

Za to vam ne trebaju nikakvi priručnici niti učitelji, samo trebate shvatiti kako funkcionira pravilno disanje pomoću ispravne upotrebe ošita.

* Što je to ošit?

Ošit (ili dijafragma) je pločasti mišić koja dijeli trbušnu od prsne šupljine, nalik je pregradi ili svodu koji se nalazi između grudi i trbuha.

On se kod udisaja utiskuje prema trbušnoj šupljini a kod izdisaja se utiskuje prema prsnoj šupljini.

Njegovo pravilno ritmičko stezanje i rastezanje od presudne je važnosti za pravilno disanje, a time i za čovjekovo fizičko i psihičko zdravlje.

Zbog slabog rada ošita i zgrčenosti trbušnih mišića često nam nedostaje kisika, posebice u trenucima fizičkog i psihičkog naprezanja koje zahtijeva više energije, pa smo prinuđeni disati aktivnije i povećati opseg plućnog disanja, a to izaziva hiperventilaciju i stres.

* Što je hiperventilacija?

To je vrlo brzo disanje samo gornjim dijelom pluća. Takvo disanje usporava protok krvi u arterijama, među ostalim i u onima koje krv dovode u mozak.

U takvom slučaju u krvi će nedostajati kisika, bez obzira na svu količinu kisika koja ulazi u pluća. Nedostatak kisika blokira živčani sustav, pa postajemo napeti, tjeskobni i razdražljivi.

Nismo više u stanju razborito misliti, te naš um opsjedaju ružne misli i slike.

Ako stalno hiperventiliramo, to jest, ako dišemo samo gornjim dijelom pluća, mogu se pojaviti psihičke smetnje i strahovi, povećat će se tjeskoba, povući ćemo se u sebe opterećeni brigama, očekivanjima i strahovima.

* Kakva je razlika između pravilnog i nepravilnog disanja?

Mnogi ljudi misle da je ispravno disanje ono što nazivamo dubokim disanjem, pri čemu uvučemo i napnemo trbuh, isprsimo se koliko možemo i podignemo ramena.

To nije pravilno duboko disanje i to ne pomaže zdravlju!

Kod pravilnog dubokog disanja trbuh se treba ispupčiti, jer to omogućava ošitu, a potom i plućima, da se spuste niže nego kod uobičajenog disanja gornjim dijelom pluća.

U trbušnoj šupljini pluća će imati više mjesta, pa će moći primiti više kisika.

Uzdizanje ramena kod ovakvog disanja nije toliko važno, iako se tako rebra rašire pa gornji dijelovi pluća dobivaju više prostora za istezanje.

No problem je u tome što gornji dio pluća može prihvatiti mnogo manje kisika od donjeg.

Naprezanje gornjeg dijela grudnog koša i podizanje ramena možda olakšava disanje osobama čiji mišići rebra i trbuha, kao i ošit, nisu dovoljno elastični, te osobama koje boluju od astme ili emfizema.

No u pravilu, prosječnom čovjeku takvo disanje šteti i ugrožava njegovo zdravlje i njegovu vitalnost.

* Zbog čega disanje samo gornjim dijelom grudnog koša šteti zdravlju?

Ako čovjek pogrešno diše, pluća ne rade kako treba, pa ni stanice u organizmu ne dobivaju dovoljno kisika, a u njima se stvara energija neophodna za naše zdravlje.

Time što dišemo samo gornjim dijelom pluća vjerujući da tako dobivamo više zraka, mi zapravo dodatno trošimo energiju koja nam nedostaje, još više ubrzavamo disanje, a time nepotrebno ubrzavamo i rad srca.

Pogrešnim disanjem usporavamo proces u kojem krv tjera štetne tvari k bubrezima i plućima kako ne bi oštetile organizam, a također onemogućavamo pravilan rad limfnih žlijezda, koje imaju zadatak da unište bakterije i viruse, pa organizam postaje neotporan i lakše oboljeva.

Pogrešno disanje na sličan način djeluje na sve važne organe, pa tijelo postaje podložno infekcijama, probavnim smetnjama, umoru i glavobolji, slabi nam cirkulacija, prerano starimo, a ponekad zbog toga možemo oboljeti i od zloćudnih bolesti.

Većina ovih bolesti može se izbjegnuti svjesnom odlukom i vježbom disanja trbuhom, a ne samo gornjim dijelom pluća!

Možda će vam se svidjeti