Sveta Hildegarda prije 800 godina zapisala je ove recepte!

Sveta Hildegarda i danas je slavna kao i u srednjem vijeku zbog ovih recepta i savjeta

Sveta Hildegarda, opatica iz njemačkog gradića Bingena, prije 800 godina napisala je nekoliko knjiga o uzrocima bolest. Ovdje pročitajte njezine savjete o zdravoj prehrani.

Knjige o zdravom životu i medicinskim savjetima svete Hildegarde stoljećima su bile nepoznate javnosti i stručnjacima, a prije dvadesetak godina opet su pronađene.

Znanstvenici su u čudu shvatili da je Hildegarda već u srednjem vijeku znala većinu stvari koje je u proteklih stotinjak godina otkrila suvremena znanost!

Prema njezinim čudesnim prirodnim receptima u Njemačkoj se liječe mnoge bolesti u posebnim klinikama koje nose Hildegardino ime.

Ovdje prikazujemo njezine recepte, spoznaje i savjete o ljekovitosti i štetnosti namirnica koje svakodnevno koristimo.

Kako se jezik kojim je pisala Hildegarda razlikuje od današnjeg, stručnjaci za prehranu i liječnici prilagodili su i objasnili njezine savjete da bismo ih bolje razumjeli.

Zbog toga na nekim mjestima u tekstu u zagradama piše objašnjenje onoga što je Hildegarda mislila, ili današnji naziv za neku bolest ili dio tijela.

Sveta Hildegarda – jelo i spavanje

Hildegarda je znala da način prehrane utječe i na zdravlje, pa se njezine upute o jelu i piću za različita godišnja doba nalaze i u njezinu udžbeniku za medicinu.

Tamo se mogu pročitati ovi zaključci i savjeti koje će danas potvrditi i liječnici:

“Poslije jela ne treba čovjek odmah spavati, prije nego što tvari okusa i svojstvene sokovne tvari, zajedno s tvarima mirisa, ne dospiju na mjesta za koja su određene.

Neka se poslije jela kraće vrijeme suzdrži od spavanja.

Naime, zaspi li odmah poslije jela, taj proces spavanja vodi tvari okusa i fine tvari, zajedno s tvarima mirisa, na nepripadajuća im mjesta i upravo protivna mjesta.

Tamo ih raspršuje poput prašine po općim putovima u tkivu.

Međutim, ako se čovjek nakratko uzdrži od spavanja i tek zatim pođe malo odspavati, od toga će dobro napredovati njegovo meso i njegova krv i to će ga činiti zdravim.”

Slične savjete o zdravom životu i prehrani mnogo godina kasnije svojim je pacijentima davao i slavni njemački svećenik i iscjelitelj Kneipp.

Hildegardin se stručni jezik teško može prevesti, ali smisao ovog citata svima je jasan.

Primjerice, izrazi “meso” i “krv” odnose se na stanice ljudskog tkiva, te krvne stanice, kao nositelje najvažnijih funkcija krvi.

Iako su ovo Hildegardini savjeti tadašnjim medicinarima, pisani su jednostavno da ih svatko može razumjeti:

“Često se događa da čovjek pri buđenju, bez obzira bilo to danju ili noću, zbog obilnog sadržaja i suhoće onoga što je pojeo pati od žeđi.

Treba se međutim čuvati toga da tada odmah pije, dokle god je u njemu pospanost.

Inače bi priskrbio sebi oboljenja, a krvotok i mješavine sokova bi se uzburkali u nedolične oluje.

Sveta Hildegarda često je savjetovala koje kristale treba koristiti kod raznih bolest pa je tako za krvotok i srce preporučila jaspis.

Sveta Hildegarda – vruća i hladna jela

Hildegarda je savjetovala da se posebno pazi što se jede u različitim godišnjim dobima:

“Ako čovjek pri oštroj zimskoj hladnoći, kada je i sam iznutra hladan, jede vrlo vruća jela, tada se lako dogodi da time uzrokuje pojačano stvaranje tvari melankolije i probudi u samome sebi melankoliju.

Tko jede hladna jela, a pritom je sam iznutra hladan, uzrokovat će time povećano stvaranje tvari vrućice.

A time vrućicu, odnosno groznicu, u samom sebi.

Uu hladno zimsko doba, kada je čovjek iznutra hladan, treba jesti umjereno zagrijana jela.

To znači, takva koja nisu ni prevruća ni prehladna, pa će izvući iz njih učinak oporavka, jer mu daju dobru krv.

Drugačije je ako se u vrijeme zimskih hladnoća jede na veoma toplom mjestu umjereno zagrijana jela koja nisu ni prevruća ni prehladna.

Neće mu škoditi ta jela, ali će ga oslabiti zagrijavanje njegova tijela na tom toplom mjestu.

Kada čovjek želi jesti u hladno zimsko doba, neka to čini na mjestu koje nije ni prehladno ni pretoplo.

Treba biti umjerene topline, i neka ne jede ni prevruća ni prehladna jela, već isto tako umjerene topline.

Tako će hranom održavati zdravlje.

Čak i ako pomoću odjeće priskrbi sebi toplinu, neka za vrijeme jela ne sjedi u hladnoj prostoriji, jer će ga hladan zrak što će ga udisati pri jelu učiniti bolesnim.

Ako mu pri jelu gori vatra iza leđa, to je za njega zdravije nego da mu toplina zagrijava lice.”

Sveta Hildegarda – mesnatost

Danas se zna da pogrešna prehrana izaziva bolesti, a Hildegrada je o tome pisala još u srednjem vjeku.

U mnogim Hildegardinim medicinskim udžbenicima opisano je kako pogrešna prehrana izaziva bolesti:

“Ljeti, kada je čovjeku iznutra toplo, može korištenje prevrućih jela lako izazvati uloge (giht).

Ako je čovjeku ljeti iznutra toplo i jede jako hladna (ledena) jela, to dovodi u njemu do prekomjerna stvaranja sluzi.

Stoga neka ljeti uzima umjereno zagrijanu hranu. To će mu dati dobru krv i zdravo meso.

Kada bi ljeti čovjek koji je iznutra vruć mnogo jeo, njegova bi se krv od obilna jela prekomjerno zagrijala i njegovi bi se sokovi promijenili na gore.

Njegovi bi se mesnati dijelovi naduli i nepravilno umekšali, jer je temperatura tada previsoka.

Jede li umjerenu količinu hrane, ona ga neće oslabiti, već će mu održati zdravlje.

Zimi, kada je čovjek i iznutra veoma rashlađen, bit će naprotiv zdraviji bude li mnogo jeo.”

U srednjem vijeku nije bilo dovoljno hrane, pa čovjekova mesnatost (debljina) nije bila nepoželjna, ne samo kao zaliha za teška vremena, već i za živce.

Hildegarda pritom misli na zdravu količinu masti, a ne bolesnu debljinu, kao što jasno proizlazi iz njezina udžbenika:

“U sva godišnja doba neka se čovjek čuva uzimanja kipuće hrane i one koja se još dimi.

Kada je jelo kuhano, neka pričeka dok iščezne vrućina kuhanja i para.

Jer ako se jede hrana koja je kipuća i još se isparava, ona će naduti trbuh i lako uskomešati tvari koje će izazvati osipe na koži (lepra).

Sveta Hildegarda – tuga i radost

Pati li međutim čovjek od goleme tuge, neka obilnije jede hranu koja je prikladna za njega, kako bi se zahvaljujući njoj mogao oporaviti, budući da ga tuga opterećuje.

Ako je netko ispunjen velikom radošću, neka jede umjerenije, jer je njegova krv (krvotok) tada razbuđena i otvorena za žešće kruženje.

Jer ako on tada obilno jede, promijenit će se stanje njegovih krvnih žila u burno divljanje vrućice.

Siru, što se tiješti u kaci, pridodaju se uvijek novi slojevi mliječnih ugrušaka sve dok nije gotov.

Tako se i djetetu i mladom čovjeku mora revno davati hrana i piće dok ne dospiju do zrele dobi, inače ne bi mogli rasti, već bi umrli.

Ali isto se tako mora često starcu i oslabjelom čovjeku davati hrana i piće.

Jer ako u takvim ljudima slabe krv i mesnati dijelovi, mora im se pripomoći odgovarajućim živežnim namirnicama.

Čovjek je poput zemlje. Kada bi zemlja imala u sebi previše vlage, trpjela bi zbog toga.

S druge strane, dobije li premalo ili nimalo vlage, ne može se od toga očekivati nikakav uspjeh.

Ima li zemlja u sebi umjeren sadržaj vlage, to je za nju dobro. Tako je i s čovjekom.

Pati li čovjek od obilna ili preobilna slobodna sadržaja vlage u području očiju, ušiju, nosa i usta, imat će zbog toga više tegoba nego zdravlja.

Posjeduje li međutim u područjima udova vlagu koja je umjerena, ali ne protječe slobodno, to je za njega opasno.

Ako je njegov sadržaj vlage ograničen (na ono nužno), to služi njegovu zdravlju.”

U Hildegardinoj medicini, vlaga u očima i ušima igra začudno veliku ulogu.

Ako se vlaga smanji ili poveća, iz toga slijede opasna stanja bolesti.

Ovdje se po svoj prilici radi o kemijskoj tvari sličnoj hormonima.

Ona se stvara u raznim tkivima, a koja u posve malim količinama utječe na zdravlje odnosno nastanak bolesti.

Nažalost, mi dosada ne znamo ništa o tome, a u suvremenoj medicini još ne postoji ništa što bi objasnilo ove Hildegardine upute.

Osim o prehrani, Hildegarda je ostavila zapise i o kristalim, recimo o ahatu i akvamarinu koji se koriste kod raznih uboda i otrivanja.

Podijelite članak prijateljima:

Napišite vaše mišljenje!

pogledaj sve komentare

Vaša email adresa neće biti objavljena, i nećemo ju dijeliti sa trećim osobama. *

Pretplatite se naš newsletter