Vijesti o nepoznatom načinu pamćenja zbunile su znanstvenike | | Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Vijesti o nepoznatom načinu pamćenja zbunile su znanstvenike

0

Vijesti – Što se događa kad stvaramo i spremamo uspomene iznenadilo je i znanstvenike koji su to otkrili!

Vijesti o nepoznatom načinu pamćenja mijenjaju predodžbe o funkcioniranju mozga u koje smo dosad vjerovali.

Naime, američki i japanski istraživači otkrili su da mozak istovremeno stvara dvije uspomene svakog događaja.

Jedna se koristi za “tekuće poslove”, a druga se sprema za cijeli život.

Do sada se mislilo da svako sjećanje počinje kao kratkoročno i da se malo-pomalo pretvara u dugoročno.

Stručnjaci kažu da su nalazi iznenađujući, ali i uvjerljivi, pa čak i “lijepi”.

Slučaj Henryja Molaisona

Kad pamtimo što nam se dogodilo, dva dijela našeg mozga imaju ključnu ulogu.

Hipokampus sprema kratkoročne uspomene, a moždana kora sprema one dugoročne.

Tu je činjenicu potvrdio slavni slučaj Henryja Molaisona iz 1950-ih.

Njemu je hipokampus oštećen prilikom operacije zbog padavice. Više nije mogao dobivati nove uspomene, ali ostalo mu je sve što je zapamtio prije operacije.

Zbog toga se do sada smatralo da se sjećanja stvaraju u hipokampusu, a da se onda sele u moždanu koru, gdje se “spremaju u banku”.

Međutim, ekipa iz neuralno-genetičkog centra Riken-MIT dokazala je da nije tako, i to na nevjerojatno napredan način.

Istina, pokusirali su na miševima, ali smatra se da isto vrijedi za ljude.

Miševi pod šokom

Na temelju šokova, u miševima su stvarali nova sjećanja.

Pratili su kako se konkretne uspomene stvaraju kao skupina povezanih stanica u mozgu.

Zatim su svjetlom osvjetljavali unutrašnjost mišjeg mozga – time su utjecali na neurone u mozgu i doslovno palili i gasili uspomene.

Pokazalo se da se uspomene istovremeno stvaraju u hipokampusu i moždanoj kori.

Međutim, iako se uspomena stvara u moždanoj kori, ona se ne koristi prvih nekoliko dana nakon što je nastala. Čini se da je u tom razdoblju uspomena “nezrela”.

Pomoć kod Alzheimera?

Nadalje, otkriveno je da uspomena u moždanoj kori neće nikada “sazrijeti” ako se prekine veza između kore i hipokampusa.

To znači da su dvije vrste uspomena ipak povezane.

Ali ravnoteža između kratkoročnog pamćenja (u hipokampusu) i dugoročnog (u kori) postupno prelazi na stranu moždane kore.

To bi otkriće moglo pomoći kod nekih bolesti koje utječu na pamćenje, a prvenstveno demencije.

Naime, već postoje indicije da bolesnici s Alzheimerom ipak stvaraju nove uspomene, ali da nisu u stanju doći do njih.


Podijelite članak “Vijesti o nepoznatom načinu pamćenja zbunile su znanstvenike” s prijateljima:

Možda će vam se svidjeti