Vrijeme se promijeni, a vi jedva hodate, usporeni ste, omamljeni

Vrijeme mnogim ljudima donosi tako velike probleme da jedva funkcioniraju.

Vrijeme se mijenja, a vi ste umorni, razdražljivi, nemate koncentraciju, sve vam ide na živce? Je li to normalno, pitate se. Da, to je normalna i vrlo česta pojava!

Srećom, može se barem ublažiti, a u ovom tekstu pročitajte zašto se morate čuvati juga, oluja i neprozračenih soba!

Ako ste osjetljivi na vremenske promjene, budite sigurni da će vam se ljudi ponekad i narugati, posebno oni mlađi.

Međutim, znanstvenici su takve probleme shvatili smrtno ozbiljno, pa su izmislili i komplicirano ime za njih: meteorotropizam.

Već odavno je utvrđeno da vremenske promjene mogu djelovati na čovječji organizam.

Smrtno opasne

One mogu biti vrlo opasne, jer njihovo djelovanje varira od blage neugode do tegoba koje mogu izazvati i smrt!

Meteorotropizam je svake godine sve prošireniji, pa su ga neke zemlje već službeno proglasile bolešću.

U Njemačkoj tijekom naglih vremenskih promjena čak 25% stanovništva osjeća razne simptome bolesti.

Znači, u jednoj od najrazvijenijih zemalja na svijetu, čak 20 milijuna ljudi odjednom postaje tjelesno i duhovno nesposobno!

Kod nas, zbog neimaštine, nezaposlenosti i posljedica rata, taj je postotak sigurno mnogo veći.

Što se zapravo događa kad se vrijeme mijenja?

Naše tijelo teško podnosi promjene tlaka, vlažnosti i temperature zraka.

Osim toga, ponekad nas muče ioni! Želite li znati što je to?

Svi znamo da se zrak sastoji od čestica – atoma.

Može se dogoditi da ti atomi izgube ili dobiju elektrone, pa se pretvaraju u tzv. ione.

Našem tjelesnom sustavu pogotovo smeta kad se poremeti ravnoteža između pozitivnih i negativnih iona.

Srce, tlak, šećer

“Ne boj se, nisi sam! Ima i drugih nego ti!”, rekao je Tin Ujević, a to i mi kažemo vama ako patite zbog promjena u vremenu.

Čak 30% mladih ljudi i 50% starijih osjetljivo je na vremenske prilike, a oko polovina njih osjeća promjene vremena jedan do dva dana prije nego što se promjena može vidjeti!

Ako ste jedan od sretnika koji su otporni na vrijeme, sigurno se ponekad pitate što je tim ljudima koji se jadaju.

Evo koji su simptomi osjetljivosti na vrijeme:

  • glavobolja i vrtoglavica,
  • pospanost i nesanica, umor
  • usporene reakcije organizma,
  • neraspoloženost ili razdražljivost,
  • depresije, smanjena koncentracija,
  • bol u ožiljcima, bolesnim organima i operiranim mjestima,
  • fantomska bol,
  • gušenje i znojenje,
  • trnci u rukama i nogama,
  • snažno lupanje i nepravilan rad srca,
  • te poremećaji tlaka.

Nažalost, meteorološki se stresovi gotovo ne mogu spriječiti.

Zato se i zdravi i bolesni moraju prilagoditi vremenskim prilikama u svakodnevnom životu.

No prave probleme imaju ljudi koji pate od kroničnih bolesti koje su im oštetile mehanizme za prilagodbu.

To posebno vrijedi za srčane bolesnike, ljude s visokim tlakom i dijabetičare.

Kod njih su krvne žile krute ili manje elastične, pa se njihov organizam teže bori s promjenama.

Samoubojstvo zbog vremena

Brojna istraživanja pokazuju da meteorološki stres može fatalno djelovati na srčane bolesnike.

Oko 5% akutnih infarkta srca događa se zbog meteorološkog stresa.

Općenito, više ljudi umire od srca zimi nego ljeti – oko 60% od listopada do ožujka, a samo 40% od travnja do rujna.

Opasnost prijeti i bolesnicima koji pate od dišnih tegoba (kronični bronhitis, astma, enfizem pluća).

Možda ne poznajete srčane ili dišne bolesnike, ali sigurno ste barem jednom vidjeli nekoga kako je podivljao pred kišu.

To se posebno događa ljudima koji i inače imaju psihološke smetnje.

Među vjetrovima na njih pogotovo utječe jugo, jer povećava njihovu razdražljivost, čak do te mjere da se nerijetko odlučuju na samoubojstvo.

Važna je i kvaliteta zraka u prostorijama u kojima boravite i radite.

Ona ovisi uglavnom o vlažnosti i temperaturi zraka.

Prema preporukama stručnjaka, najbolja je 60 postotna relativna vlažnost zraka.

Najgore je kad u vašoj sobi vlada niska relativna vlaga u zraku.

To može prouzročiti mnoge poteškoće, osobito za gornje i donje dišne puteve.

Opasno jugo

Zbog juga se naglo poveća količina pozitivnih iona u zraku, pa se njihov idealan odnos začas poremeti.

To direktno utječe na raspoloženje.

Ljudi gube koncentraciju, potišteni su, hvata ih pesimizam i nervoza, osjetljiviji su, muči ih nesanica, razdražljivost, te kompletna fizička i psihička malaksalost.

Zagađeni zrak velikih gradova nije samo loš za zdravlje, nego i stvara manjak negativnih iona.

U zatvorenim prostorima ureda, radnih mjesta i suvremenih stanova, negativnih iona ima još manje.

Posebno je loše ako su ti prostori građeni od armiranog betona (tzv. Faradayev kavez), ako imaju centralno i toplozračno grijanje, te ako imaju klimatizaciju.

Tome dodatno pridonose ekrani televizora i računala, dim cigarete i niska relativna vlaga zraka.

Rezultati mjerenja pokazuju da na selu ima između 800 i 1.000 negativnih iona po kubnom centimetru zraka.

To je dobra količina.

Međutim, na ulici većeg grada ima ih 200-450, a u zatvorenom poslovnom prostoru lebdi bijednih 30-50 negativnih iona na istoj površini!

I što se onda događa? Ljudi su manje sposobni za rad!

Stvar je u tome da kisik koji udišemo može ući u krv samo ako je negativno nabijen. Inače imamo osjećaj kao da se gušimo.

Negativni ioni uravnotežuju sve bitne biološke procese ljudskog organizma. Iako se zovu «negativni», oni su nužni za život.

Oni pospješuju rad mišića i aktivnost mozga i hormona.

Zato su naši vozači tako agresivni – jer sjede u malom zadimljenom prostoru, pa nemaju negativnih iona.

Negativni ioni

Ioni se u prirodi stalno stvaraju, ali i brzo nestaju.

Negativne ione stvaraju svemirska i Sunčeva zračenja, radioaktivnost Zemlje, kiša i prskanje vode, te vatra (obična svijeća je jak ionizator).

Već se dugo zna da je zrak u borovim šumama ljekovit, a sada znamo i zašto.

Biljke općenito stvaraju negativno ione kisika.

Ali borovi ih proizvode više od drugog drveća, jer njihove iglice stvaraju dodatne negativne ione zbog svog oblika.

Negativni ioni su neophodni za život svih živih organizama.

Na primjer, u Švicarskoj neke su bolnice povezane s meteorološkom službom kako bi dobile pravodobne informacije o ionima.

Rastreseni kirurzi

Kad zapuše njihov južni vjetar, “fen”, odgađaju se sve operacije koje nisu neophodne, jer se pokazalo da u to vrijeme liječnici rade više pogrešaka nego inače, i to zbog smanjene koncentracije.

Tada operativni zahvati traju duže nego što je uobičajeno, pacijenti se teže bude iz narkoze, veća je mogućnost infekcija i komplikacija, oporavak je puno sporiji.

Zagrebačka “Hitna”, kako je popularno zovemo, u obične dane ima oko 150 intervencija, a u vrijeme meteorološkog stresa taj je broj triput veći!

Zbog toga osobe koje su osjetljive na vremenske promjene moraju izbjegavati dodatni rizik.

Ne možete pobjeći od lošeg vremena, ali možete se odmarati, izbjegavati tjelesne napore i mentalni stres.

Dakle, ako vam promjene vremena smetaju, a k tome imate i neku rizičnu bolest, nemojte se junačiti. Kad se sprema oluja – legnite.

Ako ste zbog promjene vremena bez energije, ovdje pročitajte kako ju nadoknaditi.

Tekst o meteoropatiji napisao je naš suradnik Dubravko Hrkovac.

Bilo bi dobro da ga podijelite prijateljima koji pate zbog promjene vremena.

Napišite vaše mišljenje!

pogledaj sve komentare

Vaša email adresa neće biti objavljena, i nećemo ju dijeliti sa trećim osobama. *

Pretplatite se naš newsletter