Žutika trpka za krvni tlak, jetru, bubrege, pluća i hemeroide – Alter Plus Portal
Alter Plus
Sve o prirodnoj medicini

Žutika trpka za krvni tlak, jetru, bubrege, pluća i hemeroide

0

Žutika trpka je grm koji raste po čitavoj Europi, a kod nas raste po živicama, šikarama, uz rubove šuma i drugdje.

U narodu se ovu biljku naziva još i babkovina, brebenika, česmiga, česmigovina, česmi­na, divlji šimšir, kiseli trn, mali čevčežac, šimširika, šimširovo drvo, trpka žutika, žuti šipak, žutika, žutica, žutikovina, žutokora.

Latinski naziv je Berberis vulgaris l.

Grane drva žutike trpke u mladosti su poput šibe i crvenkaste boje. Kasnije odrvene i dobiju prljavosivu koru.

Listovi se djelomično pretvaraju u trodijelno trnje. Kratki izdanci razvijaju listove koji su smješteni u čupercima, jajasti su i na rubu nazubljeni.

Žuti cvjetovi čine obješene grozdove. Bobičasti plodovi valjkastog su oblika i svijetlocrvene boje.

Miris grma je slab, kora korijena vrlo gorkog okusa i prilikom žvakanja oboji pljuvačku žuto. Zrele bobe imaju ugodan kiselkast okus.

Svijetložuti grozdasti cvjetovi cvatu u svibnju i lipnju. Bob sazrijeva u kolovozu i rujnu. Dok su nezreli plodovi pomalo otrovni, potpu­no zrele bobe mogu se bez oklijevanja uživati jer ne sadrže alkaloid.

Žuta i crvena

Žutika trpka vjerojatno potječe iz zemlje Berbera u Sjevernoj Africi odakle je došla u Španjolsku, što pokazuje i Berberis – latinsko ime te biljke.

Kako stoka na paši izbjegava taj grm zbog trnja, ova je biljka vrlo prikladna kao živa ograda, odnosno živica.

Na donjoj strani listova razvijaju se zimske spore plamenjače ili žitne rđe, pa se žutika kao domaćin te žitne bolesti ne trpi u žitnim područjima i tamo se sustavno iskorjenjuje.

Žutika je običan i veoma poznati grm koji raste gotovo po čitavoj Europi. Mno­go ga se nalazi i u našim krajevima gdje raste po živicama, šikarama, uz rubove šuma i drugdje.

Ljekoviti dijelovi biljke su bo­be i kora sa korijena. Bobe se sabiru u kolovozu i rujnu a kora s korijena u kasnoj jeseni (studeni) ili u rano proljeće (ožujak).

Svježe bobe suše se na zraku ili na suncu. Za vlažna vre­mena mogu se bobe oprezno suši­ti u pećnici kod vrlo umjerene topline.

Bobe se sabiru bez petelj­ke te nakon sušenja moraju za­držati svoju prirodnu crvenu boju.

Bobe i kora

Ako se bobe beru s peteljkom, tada se nakon sušenja peteljke odstrane rešetanjem. Iako rjeđe, sabire se i čitav korijen inače vrlo tvrd i drven pa ga je vrlo teško rezati.

Osim toga sabire se i kora i to tako da se guli s mladih grana i suši bilo u hladu ili na suncu.

Korijen se zbog tvrdoće upotrebljava u tokariji, a kora za dobivanje žute boje.

Kod sa­biranja manjih količina oguljena se kora s korijenom nakon skupljanja naniže na konac i suši u hladu.

Zrele bobe sadrže samo voćne kiseline ali ne i vinsku i citronsku kiselinu, nadalje pektoze, gu­rnu i jednu još ne pobliže istraženu aromatičnu kiselinu.

U kori korijena otkriven je čitav niz alkaloida, u prvom redu berbe­rin i alkaloidi berbamin, oksiakantin i oksiakantin-vinetin.

Daljnje djelotvorne tvari u kori korijena su palmatin, jatrorizin, kolumbanin, šećer, škrob i hemiceluloza. Alkaloidu berberinu pripisuje se čitav niz ljekovitih djelovanja.


Ljekovito djelovanje:

  • pospješuje izlučivanje žuči.
  • poboljšava optok krvi uz istovre­meno sniženje krvnog tlaka.
  • otklanja zastoj funkcije žuči, žutice, oteknuće jetre i ostale bolesti jetre.
  • preporuča se kod proljeva, a naročito kod karakterističnih proljeva tuberkuloznih plućnih bolesnika.
  • pospješuje aktivnost bubrega, ali se ne smije primijeniti kod grozničave upale bubrega.
  • pomaže u liječenju upale žučne kesice povezane s jakim bolo­vima u leđima.
  • pomaže u liječenju hemoroida.
  • pomaže kod kronične vodene bolesti.
  • pomaže kod bolnog zadržavanja mokraće i bolova u mokraćnim kanalima.

Čaj, sirup, ekstrakt

Onima koji uživaju opijum ili morfij u odvikavanju može pomoći kora žutike. Kura za odvikavanje sadrži čaj od kore žutike, ali se poduzima samo pod liječ­ničkom kontrolom.

Čaj od kore priprema se tako da se kratko prekuha pola ili cijela čajna žlica osušene kore od korijena.

Čaj se ostavi pet minuta da odstoji i pije se bez še­ćera u gutljajima 1 do 2 šalice dnevno.

Svježi sok zrelih boba od žutike ili čisti, odnosno sa šećerom lagano ukuhani sok (sirup), primjenjuje se protiv skor­buta i bolesti pluća, jetre i crijeva.

Alkoholni ekstrakt služi kod kroničnih bo­lesti tih vrsta.

Svježi sok jača zubno meso, utvrđuje klimave zube i brzo otklanja krvarenje zubnog mesa.


U pučkoj medicini

Pučka medicina posvetila je grmu žutike punu pažnju i naučila ga cijeniti.

Već spomenute mogućnosti liječenja pro­izašle su prvobitno iz pučke medicine, a daljnje su mogućnosti liječenja: uzima li se žlicom sa šećerom ukuhani sok žutike, spriječit će povraćanje uzrokovano trudnoćom.

Voćni ocat pripremljen iz boba žutike, uzima li se čajnom žlicom, blago je sredstvo za otvaranje.

Možda će vam se svidjeti